Povećanje broja zaštićenih područja u BiH, uspostavljanje Zavoda za zaštitu prirode u FBiH, davanje prvenstva prirodi u odnosu na eksploataciju prirode i uspostavljanje informacionih sistema kontrole, brige i zaštite prirode, poruka je konferencije “Dragulji prirode BiH” koja je održana 26. i 27. septembra u Banjaluci.
Konferencija je okupila stručnjake, predstavnike institucija i organizacija civilnog društva iz BiH i inostranstva sa zajedničkim ciljem: zaštita prirodnog naslijeđa i osnaživanje glasa onih koji se zalažu za očuvanje naše prirode i koji se odupiru pritiscima eksploatacije.
Lokalni aktivisti i predstavnici nadležnih institucija, uključujući predstavnike Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, našli su se zajedno na jednom mjestu sa prilikom za dijalog, traženje rješenja za goruće probleme i zajedničko planiranje.
“Konferencije poput ove su nam prijeko potrebne, jer pružaju svima mogućnost da prezentuju svoj rad i iako smo svi na istom putu, postoje određene prepreke. Mogli smo da čujemo kako da ih prevaziđemo i to sa različitih stanovišta politike, struke i nauke. Nadam se da će ovo otvoriti put nekog novog dijaloga gdje ćemo ovo što smo čuli na konferenciji na neki način protokolisati, uobličiti i kroz određena dokumenta usvojiti”, istakao je Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i naglasio da je Zavod izradama stručnih obrazloženja stvorio preduslove da se procenat zaštićenih područja u RS poveća i preko šest odsto.
Zineta Mujaković, šefica odsjeka za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma takođe je istakla da su dijalog i saradnja između institucija i nevladinog sektora prijeko potrebni.
“Konferencije poput ove predstavljaju korak naprijed ka zaštiti prirode. Svi težimo ka istom cilju, a razmjena iskustava, mišljenja i informacija su potrebni za ostvaranje tog cilja. Nevladin sektor je jako bitan u našem radu, jer ne možemo sami raditi. Ako ne nešto zaista vrijedno, svako može pokrenuti aktivnost u cilju zaštite tog područja, i dogovoriti se sa resornim ministarstvima ili općinskim vjećima o načinu upravljanja. I sama nevladina organizacija može da bude upravljač”, kazala je Zineta Mujaković i dodala da i incijativa potiče sa lokalnog nivoa prema resornim ministarstvima, ili gradskim/općinskim organima.
“Područje mora biti predviđeno za zaštitu u prostorno-planskoj dokumentaciji, uradi se stručno obrazloženje na osnovu kojeg se radi prijedlog akta o zaštiti, odnosno akt o proglašenju ako je niži nivo zaštite ili Zakon o proglašenju ako je Ia Ib ili II kategorija zaštite”.
Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu je istakao da imamo najniži procenat zaštićenih područja u Evropi, što je porazno.
“Iz tog razloga, na konferenciji smo posebnu pažnju posvetili dijalogu o potrebi za novim zaštićenim područjima. Naš cilj je da očuvamo prirodu i visoko vrijedne ugrožene vrste, a vrijeme nam ističe, jer je priroda na udaru štetnih projekata koji se često realizuju upravo na lokalitetima predviđenim za zaštitu. Pozitivni pomak je veliki doprinos civilnog sektora i građana u ovoj oblasti i nadamo se da će dijalog i razmjena mišljenja i informacija u budućnosti dati pozitivne rezultate”.
Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra u BiH naglasila je da je vrijeme da se prirodi da prednost nad profitom.
“Očekujemo da zaključci ove konferencije prerastu u konkretne odluke – više zaštićenih područja i jedinstven sistem zaštite prirode u cijeloj BiH”.
Učesnici konferencije su takođe imali priliku da razmjene iskustava, a i da učestvuju u radionicama i praktičnim obukama o zagovoranju, medijskim kampanjama, te korištenju zakonskih alata i mobilizaciji lokalnih zajednica.
Konferenciju su organizovali Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, Aarhus centar u Bosni i Hercegovini iz Sarajeva, Centar Dr. Stjepan Bolkay iz Olova, češka organizacija Arnika – Centar za podršku građanima u kooperaciji sa Beogradskom otvorenom školom, Heinrich-Böll-Stiftungom Sarajevo, a uz finansijsku podršku Evropske unije i Programa za promociju tranzicije Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike.
Kompletne zaključke konferencije, a koje su donijele organizacije civilnog društva, možete pročitati na ovom LINKU.
FOTO: ©️ Andrea Špak/ Arnika
Ova aktivnost je dio projekta „Navigator Zelene agende“ koji podržava Evropska unija. Projekat implementira Beogradska otvorena škola u saradnji sa šest regionalnih partnera: Udruženjem Aarhus centar, organizacijom Eco-Team, organizacijom Eco-Z, Centrom za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-Svest, Organizacijom za zaštitu i očuvanje prirodne sredine te mrežom CEE Bankwatch Network.
