Predstavnici Centra za životnu sredinu, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa i Elektrokrajine održali su sastanak u Banjaluci sa ciljem potencijalne saradnje na temu zaštite ptica od strujnog udara. Interes za temu je nastao još prošle godine, kada je na samo jednom lokalitetu primjećena elektrokucija (električni udar) približno 15 jedinki bijele rode, strogo zaštićene vrste.
“Na poziv građana smo izašli na teren i primijetili ostatke ptica, a na njima jasne znakove elektrokucije. Nedaleko od prvog lokaliteta smo primijetili još jedan dalekovod ispod kojeg smo pronašli još par leševa ptica. Ramići su posebno značajni budući da se rode nažalost sve češće i u većem broju hrane na deponiji na ovom lokalitetu, a gnijezda svijaju u okolnim naseljima”, istakao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Budući da se radi o nadležnosti Elektrokrajine, a koja u svojim operativnim dokumentima ima i posebne procedure i protokole o zaštiti ptica, upriličen je i ovaj sastanak na kojem se raspravljalo o rješenjima, ali i načinima saradnje između Zavoda, Elektrokrajine i Centra.
“Elektrokrajina je kroz ISO Certifikaciju, tačnije ISO 14001 – Sistem upravljanja životnom sredinom, obavezna da provodi određene procedure u vezi sa zaštitom ptica, te smo tako 2023. godine naručili i usvojili Plan zaštite ptica, u kojem su definisane tehničke mjere i postupci. Na našoj internet stranici građani mogu pronaći i formular za prijavu akcidentnih situacija, te ih pozivamo da to učine kad god primjete koliziju ptica sa elementima elektro mreže” izjavio je Obrenko Slavnić, referent zaštite u Elektrokrajini.
Inicijativa je pozdravljena i podrška je ponuđena i iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, čiji je predstavnik – Dejan Radošević, rukovodilac odsjeka za biodiverzitet, izjavio da su svi građani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, a posebno institucije, dužni da vode brigu o prirodnim bogatstvima i biodiverzitetu.
“Migratorne ptice kao i druge migratorne vrste su pod posebnim pritiskom, budući da klimatske promjene i brojni drugi problemi poput krivolova i uništavanja staništa, čine njihov opstanak sve izazovnijim. Nesreće poput koalizije sa objektima, posebno elementima elektromreže su takođe značajan faktor koji treba svesti na tehnički minimum, a Zavod je tu da pomogne u skladu sa svojim kapacitetima”, kazao je Radošević.
Centar za životnu sredinu ove godine radi monitoring bijele rode na sjeveru zemlje, posebno na teritoriji opština Gradiška i Banjaluka, te planira pokretanje kampanje građanske nauke za monitoring ove vrste, o čemu će više vijesti biti uskoro.
