
Predstavnici Centra za životnu sredinu su se u srijedu, 10. decembra 2025. godine pridružili velikom broju Livnjaka na javnoj raspravi povodom predstavljanja Prethodne procjene uticaja na okoliš za vjetroelektranu Mučevača, koja je završila u jednoglasnom tonu oštre kritike najavljenog projekta.
Ova vjetroelektrana bi se sastojala od ukupno 12 stubova i nalazila bi se na visoravni Kruzi, nadaleko poznatoj po divljim konjima, koji su postali turistički simbol i mamac za veliki broj turista. Značaj ove visoravni tu tek počinje. Visoravan je poznata po mnogim vrstama ljekovitog bilja, te kao kolijevka i iznimno značajan dio viševjekovne kulture pašarenja i proizvodnje sira u ovim predjelima. Takođe, građani, inicijative i udruženja građana su skrenule pažnju i na činjenicu da se planirani zahvat nalazi tik iznad izvora Dumana, koji napaja Livno pitkom vodom, a uzevši u obzir da se radi o kraškom krajoliku, moguće komplikacije tokom izgradnje, instalacije i samog rada vjetroelektrane bi mogle imate ekstremne i dalekosežne posljedice.

Iz Centra za životnu sredinu su skrenuli pažnju i na manjak podataka o životinjskim vrstama, posebno ptica u ovoj fazi pripreme projekta.
“Ova visoravan je prirodni nastavak Livanjskog polja, jednog od najznačajnijih predjela za ptice selice i ptice uopšteno u Bosni i Hercegovini, rekla bih čak i među značajnijim u Evropi. Jadranski selidbeni put, koji prelazi preko Livanjskog polja, je jedan od glavnih koridora za migraciju ptica, te bi bilo kakvoj izgradnji sličnog objekta morala prethoditi detaljna analiza ornitofaune u trajanju od najmanje dvije godine. Međutim, i mimo toga, ovako jasan, i sa zadovoljstvom bih naglasila – složan stav lokalnog stanovništva koji je odlučno protiv ovog projekta, ne smije biti ignorisan. Već neko vrijeme je vrlo jasno opredjeljenje za uređivanje i kvalitetnije upravljanje ovom visoravni, sa fokusom na turizam i održivo stočarstvo, a to ne ide ruku pod ruku sa energetskim projektom ovog tipa. Ono što ljudi ovdje žele vidjeti su divlji konji i spektakularni zalasci sunca, slušati tišinu i huk vjetra, a ne vjetroelektrane”, zaključila je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
Ivica Brešić, predstavnik NNG Zaštitimo izvore Mandeka ističe da se samo u našoj državi može dogoditi da u isto vrijeme institucije ulažu novac u izradu dokumentacije o zaštiti Kruga i izdaju dozvole za gradnju vjetroparkova na istom lokalitetu, koji će definitivno uništiti pašnjak, stanište divljih konja i ljepotu Kruga:
“Vjetropark ” Mučevača”, sa koncesijom starom vise od 15 godina je zahvaljujuci Federalnom min Okoliša bio predmet javne rasprave. Tu smo dobili priliku za institucionalnu borbu kako bi se Kruzi očuvali. Drugi vjetropark “Čadilj”, za koji je koncesijski ugovor potpisan prije 3 godine je vec u poodmakloj fazi. Bez ikakve javne rasprave i bez studije utjecaja na okoliš je dobio okolišnu dozvolu, iako je u budućem području Natura 2000. Lokalne vlasti šute, Županija izdaje dozvole, sve to u staništu divljih konja i to najljepšem dijelu. Pri tom, ponovo se planira graditi na privatnoj zemlji bez rijesenih imovinsko pravnih odnosa”.
Iz Centra za životnu sredinu takođe poručuju da podržavaju obnovljive izvore energije, uključujući solarne i vjetroelektrane, međutim, adekvatno planiranje lokacija, detaljne procjene uticaja na životnu sredinu, te transparentnost i uključivanje lokalnih zajednica su ključni i nezaobilazni koraci u njihovoj izgradnji. Pored toga, neophodan je značajan zaokret u energetskoj strategiji, usmjeren ka značajnom povećanju energetske efikasnosti, te učešća prozjumera (proizvođača-potrošača) u proizvodnji energije(1).
(1) https://czzs.org/programi/energija-i-klimatske-promjene/#flipbook-df_21882/8/
Foto: ©Igor Kalaba



