Građanska nauka (2025 – …)
Osnovni principi građanske nauke su:
- Projekti građanske nauke aktivno uključuju članove zajednice u naučne poduhvate, generirajući nova znanja. Učesnici mogu preuzeti različite uloge, koje trebaju biti jasno definisane i transparentne.
- Projekti građanske nauke daju opipljive naučne rezultate.
- Profesionalni naučnici i drugi učesnici u projektima građanske nauke ostvaruju koristi, koje mogu varirati od naučnih publikacija, razmjene znanja, ličnog ispunjenja, društvenih prednosti, do uticaja i zadovoljstva gledanja kako rezultati istraživanja oblikuju rješenja u lokalnom, nacionalnom ili međunarodnom kontekstu.
- Učesnici u projektima građanske nauke mogu doprinijeti različitim fazama naučnog procesa, uključujući dizajn istraživanja, razvoj naučnih metoda, generiranje podataka te objavljivanje i širenje rezultata.
- Svi učesnici su obaviješteni o napretku istraživanja, uključujući faze u koje možda nisu direktno uključeni, poput uticaja istraživanja na društveni razvoj ili implementacije nalaza u različitim kontekstima.
- Građanska nauka je jednako vrijedna kao i svaka tradicionalna metoda istraživanja, ali ima svoja ograničenja i pristranosti koje se moraju priznati i riješiti. Za razliku od konvencionalnih istraživačkih modela, građanska nauka promoviše uključivanje zajednice.
- Građanska nauka se pridržava principa otvorene nauke. Podaci i metapodaci iz projekata su javno dostupni, a rezultati se objavljuju u formatima otvorenog pristupa, uz standardne izuzetke za dijeljenje istraživačkih nalaza.
- Svi učesnici trebaju dobiti priznanje u istraživačkim rezultatima projekata građanske nauke.
- Evaluacija programa građanske nauke treba da uzme u obzir rezultate istraživanja, kvalitet podataka, iskustva učesnika i šire društvene ili političke uticaje.
- Vođe projekata građanske nauke moraju uzeti u obzir pravne i etičke aspekte, uključujući autorska prava, intelektualno vlasništvo, sporazume o dijeljenju podataka, povjerljivost, citiranje i uticaje na okolinu u svojim istraživačkim aktivnostima.
Osluškujući i prateći metodologije istraživanja flore i faune drugih zemalja, u Centru za životnu sredinu smozaključili da oslanjanje na postojeće kapacitete naučne i istraživačke zajednice u prikupljanju podataka nije dovoljno, 2025. godine smo odlučili da pokrenemo kampanju promovisanja građanske nauke.
Prikupljanje podataka o vrstama je veoma značajno za naučnu zajednicu, jer na taj način mogu da se prate trendovi i stanje populacija određenih vrsta. Na žalost, broj istraživača u BiH nije veliki, tako da je količina podataka sa kojom trenutno raspolažemo
jako mala. Uključivanjem šire javnosti u prikupljanje podataka ne samo da doprinosimo boljem poznavanju vrste, nego i podižemo svijest građana o potrebi očuvanja prirode. Sa druge strane građani mogu dati svoj doprinos kroz promovisanje nauke i steći
nova znanja o prirodi koja nas okružuje.
Kako građani mogu da doprinesu nauci?
Tako što će instalirati Biologer aplikaciju, upaliti lokaciju i fotografisati biljke i životinje, zatim tu fotografiju postaviti. Ukoliko neko nije vješt sa novim tehnologijama, nema problema! Fotografiju vrste sa koordinatama možete poslati i na mail:
Šta je Biologer?
Biologer je „open source“, odnosno besplatna aplikacija koja pomaže u sakupljanju podataka o vrstama i staništima. Kroz kampanju o građanskoj nauci, ostvarili smo partnerstvo sa kolegama koji koordinišu Biologer. Ova aplikacija je jako jednostavna za korištenje i prilagođena svim starosnim dobima. Može da se instalira na telefonu i na desktopu.
Kako koristiti Biologer, klikni OVDJE za uputstva!