U 2021. godini, termoelektrane na ugalj na zapadnom Balkanu su ponovo prekršile legislativu o zagađenju vazduha četvrtu godinu zaredom, emitujući pet puta više sumpor-dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dozvoljeno, navodi se u izvještaju koji je danas objavila mreža CEE Bankwatch zajedno sa Centrom za životnu sredinu i Centrom za ekologiju i energiju.
Stupanje na snagu novih zakonskih standarda 1. januara 2018. trebalo je da donese smanjenje smrtonosnog zagađenja vazduha. Ali novi izveštaj – Uskladiti ili zatvoriti – pokazuje da su u 2021. godini emisije prašine iz postrojenja na ugalj uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije porasle u odnosu na prethodne godine, dok su samo emisije sumpor-dioksida blago smanjene.
TE Ugljevik je 2021. ponovo emitovala najviše sumpor-dioksida u regionu – 86 774 tone – iako je instalirana oprema za odsumporavanje po cijeni od 85 miliona eura.
Kostolac A2 u Srbiji je 2021. bio najveći zagađivač u smislu prekoračenja pojedinačne granice zagađenja, emitujući 13 puta više sumpor dioksida od dozvoljenog. Na drugom mjestu je blok 6 u TE Tuzla, koji je emitovalo 11,6 puta više nego dozvoljeno, dok su TE Ugljevik i Kakanj 7 emitovali oko 10 puta više nego što je dozvoljeno.
Najveći zagađivač prašinom u 2021. godini bila je TE Gacko, čije su se emisije više nego utrostručile na 4.960 tona u 2021. godini – više od 16 puta više nego što je dozvoljeno nacionalnim NERP-om. Razlozi za ovo ogromno povećanje nisu jasni.
2021. je završila energetskom krizom u cijeloj regiji sa snabdijevanjem ugljem i prekidima u postrojenjima za ugalj, zajedno sa lošim hidrološkim uslovima i visokim uvoznim cijenama električne energije. Ovo je skrenulo pažnju sa rješavanja problema zagađenja i početkom 2022. godine dalo je povod da Federacija Bosne i Hercegovine odobri nezakonito produženje radno vijeka blokova Tuzla 4 i Kakanj 5.
Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch – „U 2021. Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je predmete za rješavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, ali to nije bilo dovoljno da ih potakne na akciju. Evropska komisija mora udvostručiti napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici ako želi da vlade Zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo EU i zdravlje ljudi.”
“Višegodišnja višestruka prekoračenja graničnih vrijednosti više su nego dovoljan pokazatelj nestručnog i nesavjesnog rada termoelektrana na ugalj. Njih Ugovori, savjesno poslovanje i zdravlje ljudi uopšte ne interesuju i neće ih interesovati sve dok se institucije ne osmjele i ne preduzmu konkretne korake, poput eventualnog utvrđivanja krivične odgovornosti nadležnih.”, izjavio je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.
Denis Žiško iz Aarhus centra u Bih dodaje: “Krajnje je vrijeme da se bh. političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze. Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana BiH, a ne politički populizam i tenderi.”
Izvještaj se može pronaći na:
https://www.complyorclose.org/wp-content/uploads/2022/06/Ba-USKLADITI-ILI-ZATVORITI-2022.pdf
Kontakti
Pippa Gallop, Savjetnica za južnoistočnu Evropu, mreža CEE Bankwatch
+385 (0)99 755 9787
Twitter: @pippagallop
Dragan Ostić, asistent na programu “Energija i klimatske promjene“, Centar za životnu sredinu
+387 61 500 791
Denis Žiško, Koordinator programa energija i klimatske promjene, Aarhus centar u BiH (ured Tuzla)
+387 (0)61 140 655