Izgradnja novih solarnih i vjetroelektrana će uskoro biti jeftinija od postojećih termoelektrana na ugalj, na svim većim svjetskim tržištima. To pokazuje novi izvještaj o srednjoročnoj održivosti izvoza uglja u Australiji, vrijednog 26 milijardi dolara.

Dok se neke zemlje razvijaju brže u ovom području od drugih, Carbon Tracker inicijativa, sastavljena od stručnjaka u oblasti klimastskih finansija, provela je analizu koja pokazuje da je izgradnja elektrana na obnovljive izvore jeftinija opcija od izgradnje nove termoelektrane, na svim većim tržištima, uključujući Australiju. Takođe se očekuje da električna energija košta manje nego trenutna iz termolektrana, najkasnije  do 2030.

Analiza pokazuje da je električna energija iz solarnih i vjetroelektrana već sada jeftinija od energije iz 60% termoelektrana, uključujući oko 70% proizvodnje u kineskim i 50% u australskim termoelektranama.

Slične analize vrijede i za Kinu i Južnu Koreju, koje kupuju oko 15% australskog uglja. U Kini, vjetroelektrane su već sada jeftinije od bilo kojih elektrana na ugalj, a za solarnu energiju se predviđa da će u toku ove godine postati jeftinija od elektrana na ugalj. U Južnoj Koreji se očekuje da će energija iz obnovljivih izvora biti jeftinija od postojeće na ugalj, u roku od dvije godine.

U izvještaju se tvrdi da ovi pokazatelji ne znače nužno izbacivanje uglja sa tržišta u narednoj dekadi, već pokazuje da neke vlade efektivno potiču korištenje uglja kroz programe subvencija proizvođačima ili višim cijenama kod krajnjih kupaca.

Inicijativa je otkrila da bi energija iz uglja teško mogla da se održi na tržištu, kada ne bi bilo subvencija. Takođe, državni ograni su pozvani da obustave nove projekte termoelektrana i polako smanjuju kapacitete postojećih, a istovremeno da mjenjaju propise kako bi se omogućila konkurentnost obnovljivim izvorima energije.

Matt Gray, iz Carbon Tracker inicijative, koji je radio na izvještaju, kaže da kod planiranih investicija u termoelektrane postoji veliki rizik da postanu neodržive i izvor preskupe energije u narednom periodu. Analizom je utvrđeno da su planirane investicije bile vrijedne više od 600 milijardi dolara.

„Tržište pokreće tranziciju prema energiji sa niskim karbonskim otiskom, ali nadležni to ne slušaju“, kaže Gray i dodaje:

„Jasno je da postoje ekonomski razlozi za nadležne da obustave projekte novih termoelektrana i postepeno ukinu postojeće.“

Međunarodna agencija za energetiku je ustanovila pad upotrebe uglja od prošle godine, ali predviđa se blagi rast u narednih pet godina, zbog sve veće potražnje Indije.

Detaljnije analize iz različitih izvora otkrile su da je proizvodnja električne energije od uglja pala za oko 3% u 2019. godini, što je najveći pad zabilježen nakon više od 40 godina gotovo neprekidnog rasta, u kojem je energija od uglja bila glavni pokretač klimatske krize. Termoelektrane u Kini nastavljaju sa rastom, dok je proizvodnja u SAD i Evropi pala za 16% i gotovo četvrtinu.

Na sastanku Vijeća UN-a o klimatskim promjenama 2018, ispitano je koliko brzo treba da se potisne korištenje uglja, da bi se ograničio globalni porast temperature na  1,5 o C, što je i cilj Pariskog sporazuma.

Zaključeno je da je do 2030. potrebno smanjenje za 59% do 78% količina uglja korištenih u 2010, prije nego što se smanji na nulu. (Izvor: The Guardian)