Foto: Barbara Vidmar

Ako krajem ljeta krenete u šetnju ljubljanskim močvarama ne možete propustiti visoku biljku sa svijetlo žutim cvjetovima koji obrastaju napuštene livade i polja, kao i neobrađene površine uz ceste i jarke. To je zlatnica ili zlatošipka! Ne autohtona obična zlatnica (Solidago virgaurea) koja raste u svijetlim šumama, na čistinama i šumskim rubovima širom Slovenije. To su strana gustocvjetna (Solidago canadensis) i velika (Solidago gigantea) zlatnica dvije najinvazivnije biljke na području ljubljanskih močvara i cijele Srednje Europe. One takođe uzrokuju probleme u drugim dijelovima Evrope, u većini dijelova Azije, u Australiji i na Novom Zelandu. Obe vrste su autohtone u Sjevernoj Americi. Gustocvjetna zlatnica je jedna od prvih ukrasnih biljaka koje su donesene iz Sjeverne Amerike u Europu. U Britaniji je poznata još od 17. vijeka i proširila se u većem dijelu Evrope u 19. vijeku. Nekada su je sadili u botaničkim vrtovima, parkovima i vrtovima odakle se proširila u prirodu.

Foto: Barbara Vidmar

Naši preci koristili su evropsku zlatnicu kao lijek za ublažavanje problema sa mokraćnim sistemom i za zacjeljivanje rana. Dvije strane vrste zlatnice sadrže iste aktivne tvari, ali nažalost imaju destruktivan učinak na biološku različitost i staništa. One se gusto rasprostranjuju, što sprječava uzgoj domaćih biljaka, čineći staništa neprikladnima za mnoge životinjske vrste. Utvrđeno je da na područjima obraslima zlatnicom ima manje mrava, što ima negativan učinak na leptire koji ovise o njima. Gustocvjetna i velika zlatnica brzo se šire, pri čemu jedna biljka proizvodi hiljade sjemenki koje se prenose vjetrom ili šire vegetativnim razmnožavanjem podzemnim stabljikama. Posebno brzo rastu na degradiranim područjima i napuštenim poljoprivrednim zemljištima koje autohtone vrste sporije naseljavaju. Slabo očišćene mašine jedan su od načina širenja sjemena zlatnice u takva područja, a nerijetko se šire zemljom koja se dovozi iz drugih područja za potrebe zatrpavanja površina u kojoj su sjeme i korijenje već prisutni. Njihova specifičnost je da njihovo korijenje proizvodi tvari koje usporavaju rast drugih biljaka i smanjuju njihov uspješan razvoj. Time se smanjuje biološka različtost drugih biljaka i organizama koji ovise o njima. Zbog tvari koje ispuštaju, tlo je manje prikladno za poljoprivrednu proizvodnju.

Foto: Barbara Vidmar

Redovito košenje sprječava širenje zlatnice na livadama. Međutim, smanjenje učestalosti košenja u svrhu očuvanja vrsta kojima prijeti rana košnja ili košnja u određenim sezonama može uzrokovati probleme.

Gustocvjetna i velika zlatnica cvatu od srpnja do rujna kada većina autohtonih biljaka već uvene i zbog toga ih vole pčelari. Tamo gdje rastu, oni su važna hrana za pčele, dopuštajući pčelinjim zajednicama da sačuvaju svoju snagu i omogućavajući razvoj zimskih pčela.

 

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Lost your password?