Nakon Zagreba, Rijeke i Varaždina, četvrti po redu CIVINET Forum održan je 14. juna 2019. u Kranju pod temom “Uključivanjem građana do promjene sobraćajnih navika”. Organizatori su bili Mestna občina Kranj i mreža CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE, a udruženje ODRAZ je njen sekretarijat. Na Forumu su predstavljeni primjeri uključivanja građana u proces prostorno-saobraćjnog planiranja iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Srbije.

Četrdesetak prisutnih učesnika iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije pozdravio je gradonačelnik Grada Kranja Matjaž Rakovec, koji je istaknuo kako je najveći izazov za Kranj izgraditi što više biciklističkih staza koje bi povezale grad s okolicom i Bledom. Zajedno sa susjednim opštinama cijelu Gorenjsku regiju planiraju povezati izgradnjom staza i uvođenjem električnih bicikala te sistematski rade na mijenjanju prometnih navika ljudi.

Prisutnima se obratio i koordinator mreže Srđan Škunca iz Grada Rijeke te Andrej Zalokar iz Društva Rekreatur Kranj, koji je sudjelovao u organizaciji Foruma.

Luka Mladenović iz Urbanističnog inštituta Republike Slovenije predstavio je slovenske planove u području Planova održive urbane mobilnosti. U proces izrade SUMP koji je pokrenula EU uključeni su od 2004. godine te u ovome trenutku 77 od ukupno 217 slovenskih opština ima svoj SUMP. Jedan od sljedećih koraka u sklopu Nacionalnog programa planova održive urbane mobilnosti za razdoblje 2018–2020. je i izrada tematskih smjernica u kojima će svakako važno mjesto imati i uključivanje građana u proces razvoja SUMP.

U nastavku, Valentina Basarić i Vuk Bogdanović s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka predstavili su Smart plan razvoja saobraćaja u Novom Sadu, projekt na kojem je posljednje dvije do tri godine radio velik broj prometnih stručnjaka. Novi Sad je jedan od rijetkih gradova koji ima tradiciju izrade saobraćajnih studija od 60-ih godina prošlog vijeka te je 2009. izrađena saobraćajna studija NOSTRA u kojoj je predložen velik broj mjera. Nekada je Novi Sad bio vodeći grad u prevozu putnika javnim prevozom, a danas je cijena parkiranja u Novom Sadu jeftinija od cijene javnog prevoza te je udio putnika koji koriste javni prevoz manji nego ikada do sada.

U sklopu projekta građani su bili uključeni putem anketa. Tokom oktobra 2017. anketirano je ukupno 1.602 domaćinstava te je popunjeno 3.855 individualnih upitnika o putovanju. Podaci su prikupljani po saobraćjnim zonama te grupisani prema saobrćajnim distriktima i naseljima.

Basarić je govorila o navikama i načinu putovanja, npr. biciklista. Smatra kako je veliki broj biciklista u Novom Sadu vezan uz nivo obrazovanja – na primjer, stručnjaci koji rade u IT sektoru obično su oni koji dolaze na posao biciklom. Nakon promjene tarifne politike javnog prevoza, cijene su postale popularne i korisnici sada imaju jeftiniji prevoz. Cijena parkiranja jedan je od glavnih mehanizama koji će uticati na ostale podsisteme. Kada je odnos motorizovano-nemotorizovano 50-50 %, jedini izlaz predstavlja javni prevoz

Celostna prometna strategija ljubljanske urbane regije (SUMP LUR) naziv je izlaganja  Klemena Gostiča iz Regionalne razvojne agencije Ljubljanske urbane regije koji je predstavio koncept  SUMP u čiju je izradu bilo direktno i indirektno uključeno preko 500.000 stanovnika Ljubljanske urbane regije, 26 gradonačelnika i načelnika, brojna gradska/opštinska odjeljenja, te ključni regionalni i nacionalni dionici. Osim što su provedeni individualni razgovori sa svim gradonačelnicima (ukupno 26 intervjua), održane radionice s predstavnicima opština Ljubljanske urbane regije za mobilnost i prostorno planiranje te s nacionalnim i regionalnim stručnjacima, provedena je i online anketa za širu javnost putem koje je prikupljeno 1.614 odgovora te je održano pet javnih radionica s građanima na glavnim saobraćajnim koridorima. Na osnovu svih tih razgovora pripremljen je akcioni plan glavnih mjera i ciljeva SUMP ljubljanske urbane regije.

Promjena prometnih navika građanina A naziv je zanimljivog izlaganja Andreja Zalokara iz kranjskog Društva REKREATUR koji je na vlastitom primjeru prikazao kako pojedinac može raditi na mijenjanju saobraćajnih navika te kakav to uticaj ima na životnu sredinu i ekološki otisak, ali i na kućni budžet.

Posljednje izlaganje održao je Vladimir Halgota iz zagrebačkog udruženja “Sindikat biciklista” koji je govorio o edukaciji mladih te uključivanju u prostorno oblikovanje na primjeru saradnje Sindikata biciklista sa Školom za cestovni promet u okviru učeničkog programa “Projekt građanin” čiji je cilj bio planiranje gradskog saobraćaja koji na održiv način zadovoljava potrebe ljudi. Na primjeru inicijative za povećanje broja stalaka za parkiranje bicikala kod Zagrebtowera opisana je duga i na kraju neuspješna komunikacija između predlagatelja i zagrebačke Gradske uprave oko saglasnosti korišćenja javne zelene površine na kojoj bi se mogli postaviti dodatni stalci za bicikla.

U drugom dijelu Foruma održana je panel rasprava u kojoj su sudjelovali Janez Koželj, podžupan Mestne občine Ljubljana, Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu Banja Luka, Valentina Basarić s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka, Marko Stančec iz udruženja ODRAZ te Andrej Zalokar iz Društva REKREATUR Kranj. Moderator je bio Srđan Škunca iz Grada Rijeke.

Neki od zaključaka zajedničke rasprave:

  • Generalno, na području djelovanja mreže CIVINET ne postoji razvijena kultura uključivanja javnosti u procese saobraćajnog planiranja
  • Među građanima treba razviti odgovornost i svijest o potrebi uključivanja (uglavnom smatraju da se njihovo mišljenje neće uvažiti) te ih naučiti kako teče proces
  • Potrebno je raditi na mijenjanju stavova lokalne samouprave, koja još često ima pokroviteljski stav; “Mi smo tu za vas, mi sve znamo” – kakav je često odnos vlasti prema građanima, koji treba mijenjati kako bi uvažavali potrebe i želje građana
  • Odnos prema javnosti treba graditi i najbolje se saradnja provodi u saradnji s udruženjima
  • Treba raditi i na promjenama stavova stručnjaka, kako bi se od isključivo inženjerskog pristupa planiranju okrenuli prema novim načinima usmjerenim poboljšanju kvaliteta življenja i uključivanju građana
  • Potrebno je raditi na kvalitetnijem uključivanju građana u proces odlučivanja te na kampanjama za promjene saobraćajnih navika, što bi trebale biti neke od najvažnijih “mekih” mjera
  • Za uključivanje građana vrlo je važna ne samo edukacija građana, nego i političara, zaposlenika lokalnih samouprava i stručnjaka.

Kada se nešto uzima od građana, treba im nešto i ponuditi zauzvrat” – poruka je prof. Janeza Koželja, zamjenika gradonačelnika Ljubljane.

Za sudionike Foruma organizovao je kratko razgledanje grada u kojem cijena javnog prijevoza iznosi 1 EUR za cijeli dan. U gradu postoji sistem javnih bicikala KRsKolesom– električnih i običnih te sistem zajedničke vožnje električnim autima. Sudionici su imali priliku voziti se eklektičnim autobusom zvanim Kranvaj koji je specifičan po tome što saobraća po fleksibilnom rasporedu, a vrijeme i red vožnje oblikuju se prema potrebama putnika. Kranvaj predstavlja oblik održivog gradskog prevoza koji besplatno saobraća središtem grada koji je zatvoren za motorizovani saobraćaj. Takođe, imali su priliku voziti se e-rikšom te isprobati električne bicikle. E-rikša kupljena u okviru INTERREG Danube međunarodnog projekta LENA prva je takva akvizicija u Gorenjskoj regiji te prva e-rikša u Sloveniji koja se koristi u turističke svrhe.

Sve prezentacije s Foruma možete preuzeti OVDJE
Fotografije sa događaja pogledajte OVDJE

Članak preuzet sa: https://civinet-slohr.eu/u-kranju-odrzan-4-civinet-forum/

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Lost your password?