„Voda i klimatske promjene“ tema je Svjetskog dana voda koji se danas, 22. marta obilježava širom svijeta s ciljem podizanja svijesti i skretanja pažnje na značaj i važnost vode te promocije održivog korištenja vodnih resursa. Ovogodišnja tema upućuje na razmatranje rješavanja globalnih problema svjetske vodne krize i klimatskih promjena koji su neraskidivo povezani.

„Vodni resursi moraju biti u fokusu prilikom planiranja klimatskih i energetskih politika. Bez snažnih aktivnosti vlasti za očuvanje vode, globalnu klimatsku krizu uskoro bi mogla naslijediti globalna kriza vode”, upozorava Majda Ibraković, asistentica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu i pojašnjava:

“Klimatske promjene podstiču vodnu krizu smanjenjem količine i kvalitete dostupne vode s ozbiljnim posljedicama na snabdijevanje vodom za piće, sanitarnom i vodom koja se koristi za proizvodnju hrane. Rast temperature, sve intenzivnije i učestalije suše, poplave i oluje, topljenje snijega i lednika te porast razine mora prijete nedostatku vode na koju se ljudi oslanjaju u proizvodnji hrane i pića, kao i za higijenu“.

Najveći doprinos klimatskim promjenama daje industrija fosilnih goriva, što je čini i najvećim pokretačem klimatskih rizika povezanih s vodom. Pri tome, energetski sektor zasnovan na eksploataciji i sagorjevanju uglja koristi ogromne količine vode za proizvodnju električne i toplotne energije. Većina industrijskih postrojenja, rudnika i termoelektrana u Bosni i Hercegovini smještena je u zonama bogatim pitkom vodom i vodotocima sa visokom kategorijom kvalitete vode. Dnevno se za potrebe industrije i energetike „izvlače“ hiljade i hiljade kubnih metara čiste vode, koja kroz tehnološki proces postaje zagađena i takva završava u našim rijekama. Na taj način, izvori vode za piće, kao i podzemne vode nepovratno se zagađuju.  O razmjerama tog zagađenja kao i posljedicama istog, BiH kao društvo nema precizne podatke.

Velika prijetnja industrijski i energetski zagađivači

U prosjeku, za svaku tonu uglja, zahvati se i degradira od jednog kubnog metra do dva i po kubna metra podzemnih voda. Veliki energetski i industrijski zagađivači odgovorni su za zagađenje enormnih količina voda što dodatno opterećuje snabdijevanje čistom i pitkom vodom.  Jedna termoelektrana snage 500 MW, za jedno hlađenje generatora koristi toliko vode da isuši olimpijski bazen za otprilike tri minute.

“Jedno od rješenja ovog problema  je prelazak na obnovljive izvore energije kao što su sunčeva i vjetro energija. Iako je jasno da zemlje Evropske unije najviše ulažu u ove vidove obnovljivih izvora, vlasti u BiH su taj zadatak usmjerile na planiranje hidroelektrana. Dok male hidroelektrane imaju beznačajan doprinos energetskom bilansu, a nose sa sobom velike štete po lokalne zajednice i prirodu, velike hidroelektrane imaju daleko veći uticaj, kako na mikroklimatske, tako i na globalne klimatske uslove”, kazao je  Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu koji se godinama bavi problematikom vezanom za vodne resurse u BiH.

Pojašnjava da je emisija CO2, oslobođena u akumulacionim jezerima hidroelektrana, veća nego u elektranama koje pokreće fosilno gorivo, ukoliko prije punjenja akumulacije vodom površina nije bila u potpunosti očišćena od vegetacije. Međutim, još je veći problem stvaranje metana, koji je mnogo opasniji od CO2, a odlazeći u atmosferu potpomaže stvaranju efekta staklene bašte.

Bez vode se ne možemo boriti protiv virusa

Voda  je  osnova  života.  Sigurna  pitka  voda  i  odvodnja  su neophodni za održavanje života  i  zdravlja te suština dostojanstva svih ljudi. Upravo sada u vrijeme klimatske, zdravstvene i humanitarne krize u kojoj se čovječanstvo nalazi, iznenada svima postaje jasno kako je pristup pitkoj vodi od životnog značaja. U ovom istom momentu, tri osobe od njih deset neće imati pristup čistoj vodi koja je, na primjer, krucijalna za sprečavanje širenja aktualne pandemije virusa COVID-19 kroz redovno održavanje lične higijene.

U poređenju s termoelektranama ili hidroelektranama, solarna energija i vjetroelektrane imaju daleko manji uticaj na vodu i životnu sredinu. Prilagođavanjem na klimatske promjene, posebno na njene efekte na vodne resurse, mogu se zaštititi zdravlje i spasiti ljudski životi, a učinkovitije korištenje vode može uticati i na smanjenje emisija stakleničkih gasova. I na kraju, ne zaboravimo: voda je izvor života i prema njoj se tako trebamo i ophoditi.

 

 

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Lost your password?