TEKST, FOTO i VIDEO: Dejan Rakita, https://www.gerila.info/

Vrhovinska rijeka se nalazi u istočnoj Hercegovini, u blizini Kalinovika, u netaknutoj prirodi. Duga je svega 15 kilometara i izuzetno je bogata ribom, pogotovo pastrmkom. Zvuči kao uvod u neku idiličnu reportažu o prirodi, ali ovaj tekst i priča o sudbini Vrhovinske rijeke je sve, samo ne bajka.

Investitor „Delaso“ iz Teslića je uspio izgraditi malu hidrocentralu „Hotovlje“ na Vrhovinskoj rijeci, provodeći radove sve vrijeme pod krinkom da se na ovoj lokaciji pravi ribnjak za koji je „Eling ribarstvo“ prvobitno i dobio koncesiju, sad već daleke 2012. godine.

Javnost BiH prvi put za ovaj slučaj saznaje kada je Centar za životnu sredinu podnio tužbu protiv rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kojim se zaključuje da investitor izgradnje male hidroelektrane Hotovlje, “Delaso” d.o.o. Teslić, na Vrhovinskoj rijeci u opštini Kalinovik nije obavezan da sprovede procjenu o uticaju na životnu sredinu. Bez procjene uticaja na životnu sredinu hidro-energetskog postrojenja MHE „Hotovlje” instalisane snage od 4,68 MW, teško je predvidjeti realnu štetu na životnu sredinu koja bi nastupila izgradnjom i korištenjem ove hidroelektrane.

Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu kaže da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske oslobodilo investitora ove obaveze prosto cijeneći da je instalisana snaga planirane MHE ispod praga od 5 MW, a za koja postrojenja je inače neophodna izrada Studije uticaja, zbog čega je zaključilo da planirana MHE “Hotovlje” snage od 4,68 MW neće imati štetnog uticaja na životnu sredinu.

„Međutim, takođe je jasno da je ministarstvo propustilo da uopšte razmotri odredbe podzakonskog akta koji reguliše izuzetak od ovog pravila, tj. da se obaveza izrade Studije uticaja može naložiti i ukoliko je snaga planiranog objekta ispod navedenog praga od 5 MW, ali je zbog specifičnosti samog projekta i osjetljivosti lokacije vrlo vjerovatno da će izgradnja istog imati negativnog uticaja“, navodi Skomorac.

Ono što je specifičnost ove planirane MHE je da je na navedenoj lokaciji zapravo planiran ribnjak. Koncesiju za MHE na Vrhovinskoj rijeci je dobila firma “Delaso” iz Teslića, dok navodni ribnjak grade takođe Teslićani iz firme “Eling ribarstvo” na koji su dobili koncesiju još 2012. godine, inače obje sestrinske firme sa „Eling inženjering“, inače poznate po izgradnji MHE. Upravo je „Eling inženjering“ izgradio MHE na rijeci Ilomska u Kneževu, bez tada propisanih dozvola. Ono što je zanimljivo da su i „Eling inženjering“ i „“Delaso” smješteni na istoj adresi: Svetog Save 87/A Teslić, dok je odgovorno lice u firmama „Eling ribarstvo“ i „Delaso“ takođe isto –  Zdravko Marković. Pretpostavlja se da je vlasnik svih firmi, zapravo vlasnik izvornog “Elinga” – Dragoljub Malić.

[1] 

Prema našim saznanjima radi se o svojevrsnoj franšizi, a koju primarno čine tri preduzeća i to «ELING MHE» d.o.o., «ELING INŽENJERING» d.o.o., te «ELING RIBARSTVO» d.o.o., sve sa sjedištem u Tesliću. Međutim, ono što je naročito interesantno je činjenica da je odgovorno lice u preduzeću «ELING RIBARSTVO» d.o.o. isto lice kao i u preduzeću «DELASO» d.o.o. iz Teslića. Dakle, oba ova koncesionara imaju istog direktora, a po svemu sudeći sve navedene kompanije imaju i istog osnivača. Sprega prva tri preduzeća na tržištu BiH je vrlo izvjesna i evidentna, ali odnos između konkretno kompanija «ELING RIBARSTVO» d.o.o., kao koncesionara za izgradnju ribnjaka, i «DELASO» d.o.o., kao koncesionar za izgradnju MHE – na istoj rijeci, teško da je slučajan. Tim prije čak što je prvobitni koncesionar za predmetni ribnjak bio «ELING MHE», koji je netom nakon dodjele koncesije istu u 2013. godini ustupio svojoj kćerci kompaniji «ELING RIBARSTVO» d.o.o. Konačno, jasno je da iza oba projekta na Vrhovinskoj rijeci stoji isti kapital, a time i isti materijalni interes – koji je ovdje najbitnija veza“, kažu iz Centra za životnu sredinu.

Miroslav Sladoje, sekretar Sportsko ribolovnog društva „Ulog“ Kalinovik, upoznat je sa radovima na Vrhovinskoj rijeci.

„Mi imamo informaciju da se tu pravi neki ribnjak koji je dobio sve potrebne dozvole. Ipak tu su postavljene cijevi za taj ribnjak ili centralu, ne znam šta se tu dešava. Sad bi trebala da bude javna rasprava za ekološku dozvolu. Ipak, po mojim saznanjima tu se uradilo mnogo više. Kod nas ima planiranih hidrocentrala, a prva u BiH je i sagrađena u našoj opštini, jedina koja je trenutno u izgradnji je ta na Vrhovinskoj rijeci. Nikome u suštini te male hidrocentrale ne donose koristi, niti državi, niti građanima, niti nama ribarima i ljubiteljima prirode“, kategoričan je Sladoje.

Fotografije lokacije pokazale nepravilnosti

Informacije da nešto nije u redu na lokaciji gdje su ispunjeni uslovi za izgradnju ribnjaka, a gdje su se tek trebale dobiti neophodne dozvole za izgradnju MHE, iz Centra za životnu sredinu su dobili u aprilu 2020. godine kada su dobili privatne fotografije sa same lokacije gradilišta.

Na fotografijama se jasno moglo vidjeti da su izvjesni građevinski radovi na lokaciji bili već u toku, i odmah smo se obratili resornom ministarstvu kao i Opštini Kalinovik, radi dobijanja informacija da li je za sporni objekt (MHE «Hotovlje») izdata građevinska, odnosno ekološka dozvola. Dobili smo informacije od opštine i ministarstva, gdje oba organa navode da investitoru za sporni objekt tada nije izdavana građevinska, niti ekološka dozvola. Nakon podnošenja predstavke Republičkom inspektoratu u maju mjesecu, dobili smo odgovor od Područnog urbanističko-građevinskog i ekološkog inspektora od 14.7.2020.g. u kojem je utvrđeno da se na lokaciji gradi ribnjak, te da nema odstupanja od tehničke dokumentacije“, ističe Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.

Iz ovog udruženja koje se godinama bori za zaštitu životne sredine nakon novih saznanja sa terena i posjedovanja novih snimaka na kojima se jasno vidi izgrađen čvrsti objekat, obraćaju se resornom ministarstvu koje odgovara da u tom trenutku MHE nema niti građevinsku dozvolu, te da mu je izdata građevinska dozvola za izvođenje pripremnih radova od 29.5.2020. godine, u kojom se odobrava izvođenje pripremnih radova koje podrazumijeva konkrentno ”izgradnja zaštitne ograde gradilišta, postavljanje privremenih objekata za potrebe gradilišta, na primjer kancelarijski prostor i slično, kao i priprema unutrašnje saobraćajne komunikacije”.

Kako je bilo očito da je na spornoj lokaciji investitor izgradio čvrsti objekat koji je bio trajno vezan za zemljište, zbog čega se isti ne može smatrati privremenim, a bez da je za to ishodovao redovnu građevinsku dozvolu, odnosno ekološku dozvolu, niti je nadležnom ministarstvu podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izvođenje preostalih radova na izgradnji MHE “Hotovlje”, to smo u oktobru mjesecu od republičkih inspektora ponovno zahtjevali hitno provođenje nadzora radi identifikacije izgrađenog objekta“, naglašava Skomorac.

Odgovor stiže od područnog vodnog inspektora koji je na lokalitetu bio 27.11. prošle godine i utvrdio, kako tvrde iz Centra za životnu sredinu, potpuno pogrešno činjenično stanje, budući da je inspektor za sve objekte, koji čine MHE ”Hotovlje”, naveo da su planirani, iako su cjevovod i mašinska zgrada već bili potpuno sagrađeni.

Poseban problem izgradnje ove MHE je da se pozicija početka vodozahvata nalazi u neposrednoj blizini rezervoara pitke vode kojim se napaja opština Kalinovik.

Činjenica da je planiranje postrojenja ove snage u gornjem toku Vrhovinske rijeke potpuno pogrešno izvodi se i iz mišljenja koje je dostavljeno od strane Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, a u kojem se između ostalog navodi sljedeće: Uticajima na potencijalna izvorišta vode za piće nije se posvetila naročita pažnja od strane izrađivača prethodne procjene. Mašinska zgrada je u nenaseljenom mjestu u gornjem toku Vrhovinske rijeke 300 metara ispod kaptiranog izvorišta rijeke koji je namijenjen za javno vodosnadbijevanje stanovništva. Objekat je dosta blizu kaptaže u zaštitnim zonama javnog vodnog objekta (…). Iako je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS razmatralo i ovo mišljenje, to ga nije spriječilo da investitora ipak oslobodi od obaveze pribavljanja Studije uticaja na životnu sredinu, kojom bi se inače morale predvijeti sve negativne implikacije izgradnje u zonama zaštićenog javnog vodnog objekta, a što rezultirala time da je pravo lokalnog stanovništva na pristup pitkoj vodi potencijalno dovedeno u opasnost“, posebno naglašava Skomorac.

Zajedno sa ekipom Centra za životnu sredinu bili smo na lokalitetu na kojem se gradi ova mala hidrocentrala i ribnjak i lično smo se uvjerili u trenutno stanje na Vrhovinskoj rijeci. Gradilište puno radnika i teške mašinerije, položene cijevi, izgrađena mašinska zgrada. Radnici koji su bili prisutni na gradilištu nisu nas ništa pitali kada su pored nas prošli sa nekoliko kamiona iako su vjerovatno bili svjesni da smo došli namjenski da obiđemo baš taj lokalitet. Predio oko Vrhovinske rijeke je netaknuta priroda gdje se samo u daljini naziru prva naselja. Ipak, netaknutu prirodu narušila je ljudska ruka i to njen najljepši dio – rijeku. Video koji smo snimili dronom na najbolji način prikazuje u kakvom je stanju Vrhovinska rijeka trenutno i kakvu sudbinu očekuju sve naše rijeke, pošto je za skoro sve i jednu rijeku u BiH planirana (barem) jedna mala hidrocentrala.

Stanje je takvo da investitor ”DELASO” d.o.o., za vrijeme izgradnje svih objekata koji čine cjelinu MHE ‘Hotovlje’, nije imao ishodovane neophodne dozvole, već je u najboljem slučaju sve radove izveo na temelju preliminarne dozvole za izvođenje pripremnih građevinskih radova, izdate od strane ministarstva koje ga je oslobodilo i obaveze za izradom Studije uticaja. Međutim, problem je u tome što ovo nije redovna građevinska dozvola, već prilično opskurna dozvola koja se izdaje shodno Zakonu o uređenju prostora i građenju. Tamo prosto nema ničega što liči na bilo kakav ribnjak. Na lokaciji je potpuno izgrađena mašinska zgrada za MHE «Hotovlje», kao i transportni cjevovod koji je doveden do same zgrade, te po svojim gabaritima i promjeru očito prevazilazi potrebe bilo kakvog ribnjaka“, izričit je Redžib Skomorac.

Stoga, sumnjamo da je investitor u MHE ‘Hotovlje’ koristio koncesiju i dozvole za izgradnju ribnjaka, izdate bliskoj firmi, kao alibi za izgradnju mnogo unosnijeg postrojenja, a kao dokaz našim tvrdnjama jeste i dokumentacija koju je ovaj investitor dostavio uz zahtjev za izdavanje rkološke dozvole, koja u potpunosti opisuje ono što je već izgrađeno. U prilog tome ide i činjenica da je koncesioni period za ribnjak dodjeljen u trajanju od 30 godina, a kako je isti počeo da teče još 2012. godine, bez da se faktički ribnjak započeo i graditi nakon skoro trećinu tog perioda, navodi na zaključak koja od dvije koncesije je zapravo bila cilj. Kako je zahtjev za izdavanjem ekološke dozvole skoro bio na javnom uvidu, to smo svakako ukazali na samovolju investitora, ali i sve propuste kako ministarstva tako i inspekcija, zahtjevajući da se zahtjev investitora odbije, kao i da se o svemu obavijesti koncedent, Komisija za koncesije, kao i organi krivičnog gonjenja“, ističe Skomorac.

Poseban problem, ističu u Centru za životnu sredinu je i vodostaj koji bi nakon konačne izgradnje MHE Hotovlje i cjevovoda od skoro 5 kilometara i promjera jedan metar bio skoro pa zanemariv. To je posebna šteta jer je Vrhovinska rijeka zapravo rijeka prve kategorije.

Uzevši u obzir da je cjevovod za MHE ’Hotovlje’ dužine preko 5 km, te da je enormnih gabarita cjelom svojom dužinom, prosto nije jasno na osnovu kojih parametara se na jednoj manjoj planinskoj rijeci kao što je Vrhovinska projektovalo postrojenje snage od čak 4,68 MW. Ovo govori da bi poslovanje ove MHE bilo drastično manje od očekivanog, što bi investitor sasvim sigurno pokušavao nadomjestiti usmjeravanjem cjelokupne vode u turbine, ostavljajući korito rijeke potpuno suhim“, alarmiraju iz Centra za životnu sredinu.

Stanište ugroženih vrsta

Vrhovinska rijeka je karakteristična i po tome, ili barem bila, da se u njoj nalaze i dvije zaštićene, odnosno ugrožene vrste. Ova rijeka je stanište vrste potočnog raka Austropotamobius torrentium, prepoznatog kao vrste od interesa za Evropsku Uniju, kao i jedno od najvećih i najviše očuvanih staništa autohtone potočne pastrmke Salmo trutta.

Uopšte gledano za to područje na kojem se nalazi Vrhovinska rijeka i taj gornji dio sliva rijeke Neretve je prije nekoliko godina izrađen prijedlog za zaštitu izvorišta i gornjeg toka rijeke Neretve sa njenim pritokama kao značajnog ribljeg lovišta. Rađena je jedna opširna studija od strane profesora Vegare koji je predavač na jednom norveškom prestižnom fakultetu koji je sa svojim stručnim timom radio studiju zdravstvenog stanja riba i došao do zaista sjajnih rezultata, od kvaliteta vode do zdravstvenog stanja riba. Poslije toga je donesena odluka o izgradnji sedam malih hidrocentrala na Neretvi i jedna na Vrhovinskoj rijeci. Ukoliko se to sprovede u djelo to područje izgubiće sve karakteristike jedne teritorije koja bi moglo i trebalo da bude zaštićeno kao svojevrstan prirodni rezervat“, ističe Dejan Radošević, rukovodilac Sektora za biološko-tehničke poslove Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

„Bitna je i konstatacija ovog Zavoda koja se vjerovatno tiče suštine samog problema – a to je da konkretni slučaj predstavlja “nespojivost planskih rješenja”, s obzirom da se izmjenama i dopunama Prostornog Plana Republike Srpske do 2025. godine “područje gornjeg toka rijeke Neretve planira za zaštitu u kategoriji Područje upravljanja staništem”. Ove vrste su zaštićene kako Uredbom o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama RS, tako i Aneksom III Bernske konvencije, kao i Dodatkom II Direktive o staništima EU – što ne ostavlja prostora za izbjegavanje sistematske zaštite istih. Stoga, konkretno izgradnja hidroelektrane u staništu ovih vrsta je u suprotnosti sa preuzetim međunarodnim obavezama BiH, budući da iskustvo pokazuje da takve vrste, koje zavise od čiste vode, ne mogu preživjeti nizvodno od vodozahvata za MHE“, naglašavaju iz Centra za životu sredinu.

Dozvole uprkos nizu nepravilnosti

Uprkos svemu, krajem prošle godine, i to na dan kada smo obilazili navedenu lokaciju na kojoj smo svjedočili već izgrađenoj MHE, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, i pored svih nepravilnosti, te tada dodjeljuje ekološku i istovremeno građevinsku dozvolu firmi “Delaso” za izgradnju MHE “Hotovlje” na Vrhovinskoj rijeci.

Kako nezvanično saznajemo, resorno ministarstvo je moralo po zakonu izdati dozvolu, jer nemaju nikakve zvanične navode o nepravilnostima od inspekcija koje bi potvrdile navode Centra za životnu sredinu.

Na naš upit upućen Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju dobili smo odgovor da je sve urađeno po zakonu i ništa mimo predviđenih dozvola.

Odgovor smo dobili i od Inspektorata RS i on je kontradiktoran u odnosu na odgovor resornog ministarstva.

Republički građevinski i republički vodni inspektor vršili su kontrolu u mjestu Hotovlje na Vrhovinskoj rijeci i konstatovano je da su do trenutka vršenja inspekcijske kontrole izvedeni građevinski radovi koji se odnose na iskop rova, polaganje cjevovoda na desnoj i lijevoj obali vodotoka i zatrpavanje rova upotrebom građevinske mehanizacije, u dužini od cca 4 kilometra, te izgradnja ”ležeće” ploče od armiranog betona i vertikalnih armiranobetonskih stubova na ploči.

MPUGiE u zadnjem pasusu odgovora potvrđuje da nisu izdali redovnu građevinsku dozvolu prije dozvola po Zakonu o zaštiti životne sredine, jer i ne mogu prije ekološke dozvole, koju su izdali krajem novembra 2020. godine. Republička uprava za inspekcijske poslove se opet, i pogrešno, referiše na dozvolu za pripremne građevinske radove, koje nikako ne ovlašćuju investitora na izgradnju koja se desila na Vrhovinskoj rijeci, naglašavaju iz Centra za životnu sredinu. To je bio povod da protiv Republičke uprave ulože žalbu kod MPUGiE, ali i konačno krivičnu prijavu protiv investitora u MHE “Hotovlje”.

Od Republičke uprave za inspekcijske poslove smo dobili još jedan zapisnik o inspekcijskom nadzoru, načinjen kasnije, tačnije 9. decembra prošle godine. Pogađate, ni tu nisu uočene nikakve nepravilnosti.

Ono što je zanimljivo u cijeloj priči je da su za MHE “Hotovlje” ekološka i građevinska dozvola izdate isti dan, odnosno 27.11.2020.godine. Nelogično je, kažu naši izvori, da se dogodi takav slučaj, jer obično koncesionar mora posebno da zahtjeva izdavanje građevinske dozvole. Prema posljednjem zapisniku Inspekcije proizilazi da je investitor prijavio početak radova na izgradnji MHE dana 7.12.2020.g. (na kraju str. 2). Inspektor je na terenu bio svega dva dana kasnije, tačnije 9.12.2020, što je poseban apsurd u zapisniku, jer ispada da je MHE mogla biti zakonito izgrađena u roku od samo dva dana!?

Iz Opštine Kalinovik, iz kabineta načelnice Mileve Komlenović, nismo dobili odgovore na pitanja koja se tiču izgradnje MHE na teritorije ove prirodom bogate opštine.

Pozitivna presuda za odbranu Vrhovinske rijeke

Ipak, da nade u spas Vrhovinske rijeke možda ima dokazala je nedavno donesena presuda  Okružnog suda u Banja Luci.

Postupajući okružni sudija donio je 05.01.2021. godine pozitivnu presudu za odbranu Vrhovinske rijeke i presudom uvažio tužbu podnesenu od strane Centra za životnu sredinu, a pripremljenu u saradnji sa Aarhus centrom u BiH. Presudom je poništeno sporno rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kojim je nosilac projekta “Delaso” d.o.o. Teslić oslobođen obaveze da izradi Studiju uticaja na životnu sredinu za malu hidroelektranu “Hotovlje” na Vrhovinskoj rijeci, nakon čega se resornom ministarstvu nalaže da provede ponovni postupak.

Okružni sud je naime utvrdio da resorno ministarstvo nije uvažilo mišljenje Instituta za javno zdravstvo RS-a kojim je ukazano da nije posvećena naročita pažnja uticajima na potencijalna izvorišta vode za pića od strane izrađivača prethodne procjene uticaja. Planirana mašinska zgrada bi se nalazila 300 metara ispod kaptiranog izvorišta rijeke koje služi za javno vodosnadbijevanje stanovništva. Resorno ministarstvo takođe nije uvažilo mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, u kojem je istaknuto kako ovo područje predstavlja stanište vrste potočnog raka Austropotamobius torrentium Schrank.

Stoga, ministarstvo koje vodi Srebrenka Golić je izdalo ekološku dozvolu za MHE “Hotovlje” na temelju sada već poništenog rješenja, zbog čega je Centar za životnu sredinu u decembru prošle godine uložio tužbu za koju se još čeka sudski epilog. U međuvremenu, a na osnovu obavezujuće presude, od Republičkog inspektorata , Centar za životnu sredinu je zahtjevao da hitno naloži obustavu svih aktivnosti na Vrhovinskoj rijeci. Sve navedeno, još ostavlja nadu za spas ove ranjene rijeke.

Također, zbog ovog svojevrsnog “organiziranog koncesionog poduhvata”, podnesene su i krivične prijave protiv investitora, s ciljem zadovoljena opšte, ali prije svega i ekološke pravde.

Malo ko je do sada čuo za tu malu i čudesnu rijeku Vrhovinsku u opštini Kalinovik, ali Vrhovinska rijeka nije sama. Vrlo brzo stvari bi se mogle promijeniti. Možda upravo slučaj ove rijeke bude spas za sve ostale rijeke u BiH. Možda će upravo njeno sudbonosno ime značiti kraj otimanju i betoniranju naših rijeka.

Napomena: Ovaj članak dio je serije članaka nastalih u saradnji Centra za životnu sredinu i portala https://www.gerila.info/ i dio je kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”.

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Lost your password?