Invazivne strane vrste su veliki problem današnjice i glavni izazov za zaštitu biodiverziteta u 21. vijeku. Imaju negativan učinak na zdravlje ljudi, uzrokuju velike ekonomske gubitke, ali i velike promjene u okolišu. Iz dana u dan ljudi postaju sve svjesniji problema i posljedica koje uzrokuju jer ih osjećaju na vlastitoj koži. Koje je najučinkovitije rješenje za trajno uklanjanje strane invazivne vrste? Šta struka, a šta lokalno stanovništvo može učiniti na suzbijanju invazivnih vrsta? Samo su neka od pitanja o kojima se raspravljalo na studijskom putovanju u Mađarsku u potrazi za primjerima dobre prakse.

Članovi Mreže parkova uz rijeku Savu (SavaParks) posjetili su dva nacionalna parka u Mađarskoj – Kiskunság i Körös-Maros, čiji upravljači imaju dugogodišnje iskustvo u suzbijanju invazivnih stranih biljaka. Imali su priliku čuti kako se kolege iz Mađarske suprostavljaju problematici invazivnosti i na terenu vidjeti područja i različite metode koje primjenjuju – od hemijskih do mehaničkih. U nacionalnom parku Kiskunság primjenjuju metodu tretiranja hemijskim preparatima koja se pokazala kao najučinkovitija metoda, no ona se ne smije primjenjivati u poplavnim područjima zbog mogućeg zagađenja vodotoka i pitke vode. U takvim područjima, poput Nacionalnog parka Körös-Maros, najučinkovitija metoda se pokazala kombinacija mehaničkog uklanjanja malčiranjem, košnjom i ispašom stoke.

Kolege iz Mađarske bore se više od deset godina s invazivnim vrstama, ulažu milijune eura u njihovo suzbijanje, imaju čak i interventne timove zadužene za njihovo uklanjanje i praćenje. Usprkos svim uloženim naporima i finansijama, gotovo je nemoguće trajno ukloniti takve vrste zbog širenja sjemena iz područja izvan granica nacionalnog parka. Jedino se dobrim upravljanjem može spriječiti njihovo širenje na nova područja te kontrolisati rast na već zahvaćenim područjima, što zahtjeva puno vremena i novca. U ovoj „invazivnoj priči“ najvažnija je edukacija svih generacija, posebice onih koji donose odluke i lokalnog stanovništva, kako bi se osvijestili vezano uz tematiku invazivnih stranih vrsta.

Evropa ulaže velika finansijska sredstva i napore u borbi protiv invazivnih stranih vrsta. Nažalost za sada uspješnost tih mjera nije dovoljno učinkovita da bi se one uklonile iz prirode, a stručnjaci predviđaju da je trajno uklanjanje nemoguće postići.

Studijsko putovanje je organizovano u sklopu projekta “Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama – Sava TIES”. Cilj projekta Sava TIES je pronaći učinkovito rješenje za uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka u slivu rijeke Save, stoga vjerujemo da će iskustva kolega iz Mađarske i novostečena znanja pridonijeti očuvanju naše prirode i zdravog okoliša.

 

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Lost your password?