Piše: Igor Kalaba
U prošlom članku smo naveli cijeli niz razloga zašto je kraj uglja tu. Ekološka, zdravstvena i na kraju krajeva ekonomska šteta koju prouzrokuje se više ne može sakriti, a sa tehnološkom i ekonomskom pristupačnošću obnovljivih izvora energije, svaka dilema o smijeru daljeg razvoja elektroenergetskog sistema je otklonjena. To nas ostavlja sa pitanjem – šta sad? Ono je već u određenoj mjeri odgovoreno u istom članku, ali drugo, podjednako bitno pitanje sa kojim se moramo suočiti je i kako sad? U ovom članku ćemo razmotriti neke od principa ali i konkretne primjere, iz kojih možemo (i moramo) izvući pouke i ideje za našu državu.
Pravedna šta?
Da bi bila uspješna, ova, i sve buduće tranzicije, moraju biti zelene i pravedne. Šta obuhvata “zeleno”? Potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora, u što kraćem roku, pri tom vodeći računa da sprečavajući klimatske promjene, ne ugrozimo nezamjenjive ekosisteme i biodiverzitet o kojem ovisimo. Zbog toga, odabir tehnologija mora biti prikladan teritoriji na kojoj se izvor energije gradi, a cijeli proces proizvodnje mora biti što je moguće održiviji. Ponovo treba naglasiti, jer ne možemo dovoljno puta ponoviti: energetska efikasnost je na prvom mjestu – najzelenija, ali i najjeftinija energija je ona koju ne potrošimo.
A kako tranzicija može biti pravedna? Ovo je pitanje ne samo finalnog proizvoda već i samog procesa. Očigledno je da će promjene (gašenje termoelektrana i rudnika, koji sa sobom povlače i zatvaranje radnih mjesta, kao i ukidanje prihoda za opštine koje ovise o tim postrojenjima) više pogoditi jedan dio populacije, zbog čega je bitno da se na njih u tom procesu obrati posebna pažnja.
Ukratko, pravedna energetska tranzicija obuhvata prelazak sa fosilnih na održive i obnovljive izvore energije, na način koji je pravičan i uzima u obzir prava i opstanak radnika. Pojam pravedna tranzicija pri tom opisuje koliko cilj i rezultat, toliko i sam proces i principe na osnovu kojih se odvija.
Bottom up-top down: okreni obrni, pravedna tranzicija
Bilo koji proces i promjena u društvu se može inicirati na dva načina: od vrha prema dole, gdje inicijativa dolazi od organa vlasti, i od dole prema vrhu, gdje je angažovano i proaktivno civilno društvo pokretač promjena. Uspješna pravedna tranzicija se mora voditi principom srednjeg puta, i kao takva sadržavati elemente oba pristupa.
Evropska komisija je tako 2017. godine predstavila svoju Platformu za rudarske regije u tranziciji. Kao što joj i samo ime kaže, ideja iza ove platforme je da pruži dodatni impuls za prelazak na čistu energiju u ugljonosnim regijama u Evropskoj uniji.
Tokom ceremonije pokretanja platforme, Maroš Šefčovič, tadašnji funkcioner Evropske komisije je izjavio da im je cilj raditi sa svim akterima, na nacionalnom, regionalnom ali i lokalnom nivou, a u svrhu transformacije, koja bi bila posebno prilagođena za svaku regiju. Sa finalnim ciljem da sve regije osjete dobrobiti ne samo energije iz obnovljivih izvora, već i novih radnih mjesta i investicija koje će tranzicija donijeti.
Ovo nije samo politička retorika za ulijevanje nade i pripremu idućih izbora, već i činjenica, budući da se broj radnih mjesta u sektoru obnovljive energije u EU povećao za 70% između 2008. i 2014. godine, da bi 2017. godine iznosio oko 2 miliona radnih mjesta. Taj broj bi mogao narasti za još 900 000 do 2030, godine, sa dodatnih 400,000 radnih mjesta u poslovima vezanim za energetsku efikasnost.
OIE: zapošljavaju, drže sijalice uključene, čiste vazduh, vodu i zemlju
U prošlom članku smo govorili o cijenama obnovljivih izvora energije, koje su spale ispod trenutnog nivoa cijena fosilnih goriva. Kada se na to dodaju uštede vezane za smanjenje zagađenja (uticaj na zdravlje ljudi, uništavanje obradivog zemljišta i pitke vode) koje nastaju nakon prelaska na OIE, računica je više nego jasna. Regija Jugoistočne Evrope (dio koji nije član EU), po navodima analize Međunarodne Mreže za Obnovljive Izvore Energije (IRENA) ima potencijal za ogroman rast investicija i doprinosa kroz projekte OIE i EE. U jednoj od njihovih studija navodi se da bi se prelaskom na OIE u ovoj regiji ukupna dobit popela na 485 milijardi američkih dolara između 2019.i 2050. godine, u odnosu na dobit ostvarenu u poslovanju “po starom”. Takođe, stvorilo bi se dodatnih 50 000 radnih mjesta.
Opštine trenutno ovisne o uglju moraju biti posebno agilne i rano prepoznati sve potencijale kojima raspolažu, da bi iste mobilisali što ranije i razvili što više alternativnih privrednih aktivnosti. Pri tome, ne moraju nužno odustati od proizvodnje električne energije. Dobar primjer je najava vlade Sjeverne Makedonije, da će u rudniku uz TE Oslomej, razviti projekat proizvodnje el. energije iz sunca. Oni su najavili izgradnju postrojenja od 100 MW u samom rudniku. Zemljište prethodno treba biti rekultivisano, a budući da je dobar dio takvog zemljišta neadekvatan za poljoprivredne djelatnosti, proizvodnja električne energije iz sunca je idealna, čak i simbolična prenamjena, koja će i Zemlji i zemljištu dati vremena da se oporavi. Vlada Sjeverne Makedonije je prva koja u svojoj energetskoj strategiji odredila potencijalne datume za potpunu dekarbonizaciju svog elektroenergetskog sistema. Finalna odluka treba još biti donesena, ali rudarenje i spaljivanje uglja će biti ukinuto najdalje 2040, a najranije 2025. godine.
Našu tvrdnju da je rano planiranje od neprocjenjivog značaja, u ovom slučaju potvrđuje i analiza koju je za nevladinu organizaciju Ekosvest izradila konsultantska kuća Center for Economic Analyses – CEA. U studiji je predstavljeno više scenarija, a jedan od glavnih zaključaka je bio taj da su ekonomski benefiti procesa najoptimalniji u slučaju da tranzicija počne čim prije. Adekvatan plan bi osigurao stvaranje novog kapitala i reintegraciju radne snage (najviše u oblasti poljoprivrede, prerađivačke industrije i razvijanja turističkog sektora). Pored ekonomskih benefita, potrebno je, navodi se u studiji, u obzir uzeti i povećanu kvalitetu života koja dolazi sa obnovljenom životnom sredinom. Najlošiji scenario je u ovom slučaju nastavak po starom, praćen sa naglim gašenjem termoelektrane bez razvijenog plana pravedne tranzicije.
Matra, Izvor: http://mepesolar.hu
Matra – korak po korak za čistu energiju i nova radna mjesta
Jedina pozitivna strana sporog napretka BiH i regije je ta što imamo priliku “prepisati” dobitne recepte, a postoji još puno relevantnih primjera. Među njima je i Matra u Mađarskoj. Cijeli region je bolovao od sličnih problema sa kojima se i mi suočavamo u BiH, nizak BDP i visoka stopa nezaposlenosti zbog čega su poslovi u termoelektrani i rudniku postali još bitniji. Ova termoelektrana trenutno proizvodi oko 17% električne energije u toj državi. Termoelektrana i rudnici su obnovljeni tako da je rad termoelektrane produžen do 2030. godine, a u isto vrijeme se pristupilo razvijanju alternativnog, dugoročnog plana razvoja. Tamo je počelo razvijanje industrijskog centra koji bi aktivirao i uvezao, do tada slabo razvijenu regiju. Takođe, Matra je dobar primjer za korištenje iscrpljenih rudnika za proizvodnju iz OIE. Mađarska još uvijek nije poznata po iskorištavanju energije sunca, međutim u zatvorenim i rekultivisanim rudnicima i šljačištima Matre instalirano je 36 MW solarnih panela, u skoroj budućnosti će biti dodano još 20 MW, a kasnije je planirano proširenje kapaciteta za dodatnih 200 MW, i kao takva otvara vrata iskorištavanju OIE u Mađarskoj. Bitno je napomenuti da je u slučaju Matre proizvodnja energije iz OIE odabrana nakon što su upoređeni troškovi prenamjene rudnika, koji bi bili viši u slučaju da su se odlučili za poljoprivredu ili turizam.
Bitno je napomenuti da je ključni faktor , uz političku volju, za razvijanje ovih projekata bila dostupnost finansiranja. U Mađarskoj je tranzicija ka biomasi i solarnim panelima omogućena kroz subvencije za OIE (uključujući oslobađanje OIE tehnologija od poreza), a dio sredstava (oko 1,5 miliona EUR) iz fondova Evropske unije. U obzir treba uzeti da se korištenje biomase može posmatrati samo kao kratko ili srednjeročna investicija koja može biti prelazna faza , uzimajući u obzir planove za dekarbonizaciju EU i ograničene mogućnosti resursa koja iskorištavanje biomase u energetske svrhe zahtjeva.
Matra je veoma značajan projekat, budući da je pokazao kako je prelaskom na obnovljive izvore, i generalnom diverzifikacijom industrije i energetskog sektora, moguće udahnuti život u jednu regiju, sa završnim proizvodom- čistim energetskim sistemom i novim, održivim radnim mjestima
Ovo je par primjera šta pravedna energetska tranzicija mora da obuhvati, mjera i mogućih izbora je bezbroj, u skladu sa različitim situacijama koje se zatiču u zemljama i regijama u tranziciji. U svakom slučaju, jedna veličina ne odgovara svima, ali ono što je univerzalno su osnovni principi pravedne tranzicije, a koji uključuju transparentnost, demokratizaciju i pravo građana na učešće u oblikovanju njihovih opština i gradova, prava radnika i zelenu energiju. Oni su temelj na kojem se tranzicija mora temeljti,i i od te polazne tačke adaptirati za svaki slučaj zasebno. Na kraju, za BiH, nadležne ali i građane i građanke ostaje samo jedno pitanje – šta čekamo?
NAPOMENA: Ovo je drugi od ukupno tri teksta čiji je cilj da širu javnost bolje upoznaju sa konceptom pravedne tranzicije. Tekstovi su dio kampanje „Stop Prljavoj Energiji, jer budućnost je obnovljiva“, koja ima za cilj da skrene pažnju građana, stručnjaka, nadležnih institucija i drugih društvenih aktera na zabrinjavajuće stanje životne sredine i neodrživost postojećih energetskih sistema u Bosni i Hercegovini. Stavovi i zahtjevi proistekli iz kampanje, usmjereni prema nadležnim institucijama u BiH, jesu sljedeći:
- očekujemo da institucije konačno počnu da poštuju preuzete međunarodne obaveze u oblasti energije i zaštite životne sredine,
- tražimo da se u ekonomskim analizama novih energetskih proizvodnih kapaciteta predstavljaju stvarne cijene korištenih izvora energije (u koje je uključena i šteta nanesena zdravlju stanovnika i životnoj sredini) pri odlučivanju o novim projektima,
- da prestanu sa planovima izgradnje novih TE već da se okrenu ka energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, vodeći se principima pravedne tranzicije.