Piše: Dragan Kabić

S obzirom na okolnosti na globalnom, ali i na lokalnom nivou, imamo potrebu da se još jednom, na sličan način kao i prethodne godine obratimo javnosti.

Naime, nemili događaji na istoku Evrope, sa predumišljajem ili ne, izazvali su još jednu energetsku krizu rastom cijena derivata fosilnih goriva na globalnom nivou. Ovaj rast cijena, kao i svaki drugi koji ovaj prvi u dobroj mjeri diriguje, ponajviše pogađa one najugroženije slojeve društva, koji su gotovo identični onim najsiromašnijim. Pa tako i u kontekstu država, energetsku krizu najviše osjete one siromašnije države, pa u njima oni siromašniji građani.

Ova kriza Bosnu i Hercegovinu dočekala je nespremnu. Dok njena komplikovana upravljačka struktura pokušava da iznađe rješenje kroz ukidanje akciza na naftu i naftne derivate a lokalne samouprave se prave mrtve, malobrojniji pojedinci sa već postojećim kapitalom situaciju iskorištavaju zarad ličnih interesa. Što je u kapitalističkoj konstelaciji stvarnosti i opravdano. Ali nije opravdano kada su ti interesi ucjenjivačke prirode i kada za posljedicu imaju potpunu demolaciju javnih interesa. Pa tako u Banjoj Luci, prevoznici koji obavljaju javni prevoz putnika koji je privatni, najavljuju obustavljanja svojih usluga do ispunjenja zahtjeva. Kakvi su ti zahtjevi, te kakav je ugovor između prevoznika  i Grada Banja Luka, nije nam poznato, ali su nam poznate druge sporne peripetije ovog odnosa – od privatizacije Autoprevoza, do spora oko zemljišta ,,Stare autobuske stanice” i čudesnih isparenja dokumenata.

Bilo kako bilo, nespremnosti na kompromise i nespremnosti za zalaganje za javni interes, sa svih strana, ponajviše će uticati na korisnike javnog prevoza putnika. Nažalost, većina korisnika javnog prevoza u Banjoj Luci jesu građani koji ne posjeduju automobil kao, opet nažalost, dominantno prevozno sredstvo u modalnoj preraspodjeli. Tako će oni, iako su do sada plaćali javni prevoz po cijeni najvišoj u regionu (po odnosu prosječne neto plate i cijene karte), sada doći u situaciju da će taj prevoz ili plaćati još više, ili ga neće ni biti. Ako ga bude po višoj cijeni, a cijena parkiranja putničkog atomobila bude i dalje ovako sramotno niska, cijena goriva neće značiti građanima ništa u izboru prevoza, dok god imaju bilo šta što se samostalno kotrlja uz unutrašnje sagorjevanje. Ako ga ipak ne bude, ekonomske posljedice će se osjetiti upravo zbog onih koji nemaju izbor nečega što se samostalno kotrlja uz unutrašnje sagorjevanje, ali ne njihovom krivicom. A osjetiće ih i oni, najviše i prije svih drugih.

Prelazak na održive vidove transporta, pogotovo one neomotorizovane oblike, nužan je, ali nije samo na građanima, već je prije svega na lokalnim samoupravama koje su u mogućnosti da kroz urbanističko i saobraćajno planiranje i različite mjere koje su im u nadležnostima, omoguće kvalitetnu i bezbjednu saobraćajnu tranziciju i manje bolne promjene navika svojih građana.

Gradovi i opštine u Bosni i Hercegovini nisu uradili mnogo toga u pogledu mobilnosti kao odgovor na krizu izazvanu pandemijom Kovid. Centar ovom prilikom ponavlja zahtjeve prema lokalnim samoupravama kako bi se gradovi i opštine što prije prilagodili ne samo trenutnoj energetskoj krizi, već i budućnosti, a po uzoru na evropske gradove i opštine:

  • uspostavljanje privremenih biciklističkih traka na kolovozu saobraćajnica (Pop-Up Bike Lanes)
  • smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitnih ulica na 30km/č
  • proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala
  • proširenje trotoara (ukoliko su pješačke staze preuske i/ili dodatno sužene kantama za otpad i/ili terasama kafića, potrebno ih je proširiti na dio površine kolovoza)
  • dodatno za Grad Banja Luka – razmisliti još jednom o vraćanju javnog prevoza u gradske ruke

Vožnja bicikla, pješačenje i djelomično javni prevoz, pokazali su se kao načini mobilnosti koji ne samo da ublažavaju klimatske promjene, podstiču javno zdravlje i ekonomiju, smanjuju zagađenje vazduha i zagađenje bukom, smanjuju gužve i oslobađaju javni prostor, već i odolijevaju kriznim situacijama na lokalnom i globalnom nivou, poput ekonomskih kriza, prirodnih katastrofa i epidemioloških kriza. Pedala ka otpornijoj budućnosti mora se okrenuti!

Centar za životnu sredinu poziva vizuelne umjetnike da se prijave na javni konkurs za vizuelni prikaz na temu “Balkan bez uglja u 2036. godini”. Konkurs je otvoren do 16. maja 2022. godine.

VIŠE DETALJA...
close-link

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Trenutno u okviru programa "Arhus centar" nema aktuelnih projekata.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Lost your password?