Dana 24. 1. 2024. donesen je Pravilnik o saobraćajnoj signalizaciji i opremi puta Republike Srpske, gdje je uvođenjem dopunske table V-38.3 omogućeno propisno kretanje biciklista u suprotnom smjeru, odnosno tzv. „kontra-tok“ (eng. contraflow).
„Dopunska tabla V-38.3 označava put sa jednosmjernim saobraćajem, sa maksimalnom brzinom vozila do 30 km/h i dvosmjernim biciklizmom.“
Izvor: Službeni glasnik Republike Srpske
Šta je zapravo „kontra-tok“
„Kontra-tok“ režim znači dozvoljavanje vožnje bicikala u oba smjera na jednosmjernim ulicama. Ova ideja proizlazi iz primjetnih činjenica da:
- neka ulica može biti suviše uska za prolaz dvaju automobila, ali dovoljno široka za automobil i bicikl;
- jednosmjerne ulice često služe za filtriranje saobraćaja iz stambenih područja. Istovremeno, važno je zaštititi lokalne ulice od motornog saobraćaja; biciklizam ne generiše buku niti zagađenje vazduha.
U većini slučajeva, „kontra-tok“ režim se može implementirati na lokalnim ulicama postavljanjem ploče s izuzetkom za bicikliste ispod znaka za jednosmjernu ulicu. Ako postoji dovoljno prostora, može se iscrtati traka za „kontra-tok“. Takođe u nekim slučajevima, biciklistička staza pruža fizičku segregaciju.
Da li je takav način kretanja biciklista bezbjedan?
„Kontra-tok“ režim se smatra sigurnim. Iako vožnja kroz uske ulice može biti nezgodna i ponekad ne najbrža opcija, sigurnost je značajno povećana. Vozači i biciklisti imaju bolju međusobnu vidljivost kada biciklisti idu “protiv saobraćaja” nego kada idu s njim. Dodatno, većina automobilskih vrata se otvara na način koji je mnogo sigurniji za bicikliste u „kontra-tok“ situacijama, smanjujući rizik i posledice moguće nesreće.
Nedavno istraživanje koje je analiziralo 508 jednosmjernih ulica u Londonu došlo je do rezultata da je rizik od nesreće znatno manji. Zaključak je preporučio implementaciju „kontra-tok“ režima na svim jednosmjernim ulicama i razmatranje konverzije odgovarajućih dvosmjernih ulica u jednosmjerne s „kontra-tok“ režimom kako bi se poboljšala biciklistička mreža i rute. Ovi rezultati podržavaju preporuke projekta PRESTO, koji zaključuje da je generalizacija principa „kontra-tok“ režima na svim jednosmjernim ulicama najbolji način za povećanje sigurnosti.
Koliko se primjenjuje „kontra-tok“ u Evropi?
Rasprostranjenost „kontra-tok“ režima širom Evrope varira. Holandija ima najveći udio jednosmjernih ulica s dozvoljenim „kontra-tok“ režimom, slijedi je Belgija. Nakon ova dva lidera, tri bliska konkurenta su Austrija, Švajcarska i Njemačka. Lihtenštajn, Luksemburg, Francuska i Danska formiraju slijedeću grupu, a Mađarska zatvara top 10 kao jedini predstavnik sa istoka Evrope. Nažalost, od 37 analiziranih zemalja, njih 27 ima manje od 10% lokalnih jednosmjernih ulica otvorenih za bicikliste.
EU zemalje s najvećim omjerom dozvoljenog „contraflow“ režima na jednosmjernim ulicama.
Izvor: Evropska fedracija biciklista