Komitet za Aarhusku konvenciju (Komitet), prihvatio je prijedlog za preispitivanje usaglašenosti BiH sa standardima konvencije koji se odnose na pravo na pravnu zaštitu, odnosno pristup pravdi u ekološkim stvarima.
Odluku o prihvatljivosti Komitet je saopštio po razmatranju novih slučajeva, na sastanku koji se održao od 23.-26.2.2026. godine, kada je razmatrao i slučaj u odnosu na BiH, o čemu smo pisali.
Podsjećamo, u Komunikaciji Centra za životnu sredinu, koja je podnesena u decembru 2025. godine, predloženo je da Komitet ispita povrede standarda Aarhuske konvencije (Konvencije) u vezi pristupa odlučivanju (član 7) i pristupa pravdi (član 9) Konvencije. Žalbeni mehanizam je iniciran s ciljem osiguranja minimalnih standarda ekološke demokratije, konkretno u pogledu usvajanja javnih politika, odnosno pristupa sudu u vezi odluka o dodjeli koncesija u BiH.
Povodom saopštavanja rezultata prethodne ocjene prihvatljivosti (preliminary admissibility), Komitet je izjavio da prihvata razmatranje povrede člana 9 Konvencije, dok je našao da nema dovoljno osnova za razmatranje povrede člana 7. O razlozima ove odluke podnosiocu Komunikacije će biti dostavljen obrazložen otpravak, nakon čega postoji mogućnost revizije.
Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu i koordinator “Aarhus Centra” u Banjoj Luci, predstavio je slučaj i iznio izjavu o opravdanosti Komunikacije pred Komitetom.
“Odluka Komiteta da prihvati preispitivanje usaglašenosti sa trećim stubom Konvencije, standardima o pristupu pravdi, od izuzetne je važnosti za budućnost ekološke demokratije u BiH. Nadamo se da će naš strateški pravni rad u vezi koncesija—u odnosu na što je Komunikacija prihvaćena—dati reprezentativan uzorak o stanju ekološke pravde koji će poslužiti za preispitivanje praktičnih, pa i zakonodavnih, nedostataka u ovoj oblasti”, izjavio je Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.
Kako se pretežit sadržaj slučaja odnosio na sporne koncesije za rudarenje u Republici Srpskoj, na sastanku su prisustvovali i predstavnici entitetskog Ministarstva energetike i rudarstva. Zbog tehničkih problema se nisu obraćali Komitetu, te su pozvani da dostave izjašnjenje u pisanom obliku. Predstavnici drugih nivoa vlasti u BiH nisu bili prisutni.
Sa druge strane, Komunikaciju je nakon izlaganja slučaja pozdravio i nezavisni posmatrač pri Ujedinjenim nacijama, gospodin Yves Lador, iz organizacije Earthjustice iz Ženeve, koji je izjavio kako se čini da postoji veliki jaz između garantovanih standarda i provedbe Konvencije u BiH, a što se svakako ne bi smjelo pravdati složenošću sistema.
Nakon što je prihvatio slučaj očekuje se da Komitet, posredstvom nacionalnog focal point-a, Komunikaciju sa prilozima službeno dostavi državi članici, uz zahtjev da dostavi detaljno izjašnjenje, najdalje u roku od pet mjeseci. Nakon toga, Komitet će da razmotri sve argumente, nakon čega bi trebao da donese konačnu odluku o usaglašenosti države sa standardima i ciljevima Konvencije, kada može da usvoji i Preporuke za otklanjanje nepravilnosti u pojedinačnim predmetima ili opštoj praksi.
“Kako se u Komunikaciji plastično iznose primjeri onemogućavanja širokog pristupa pravdi, Preporuke Komiteta, ukoliko budu usvojene, mogle bi bitno da poboljšaju praksu nadležnih organa u pogledu dodjele koncesija, posebno pravosuđa—koji oblik vlasti je od naročite važnosti za ekološku demokratiju”, zaključio je Skomorac.