U toku ove sedmice, Centar za životnu sredinu izradio je i objavio pet infografika uporednih podataka iz oblasti urbane mobilnosti. Podaci iz ove analize su komparativnog karaktera, te pokazuju kako to Banja Luka izgleda u poređenju sa nekim drugim evropskim, ali i gradovima u regionu, glede stepena motorizacije, dužine biciklističke infrastrukture, cijena parkinga, cijena javnog prevoza i slično.
Na prvoj infografici možemo da vidimo koliko to Banja Luka ima stanovnika, a koliko motornih vozila, odnosno koliki je broj automobila u ukupnom broju motornih vozila i koliku oni to površinu zauzimaju.

Druga infografika govori o stepenu motorizacije u Banjoj Luci, odnosno o broju registrovanih motornih vozila na hiljadu stanovnika. Takođe, možemo da vidimo i koji su stepeni motorizacije u nekim drugim evropskim gradovima, te da ih uporedimo.

Smanjenje stepena motorizacije, odnosno prije svega broja registrovanih privatnih putničkih motornih vozila koja čine najveći udio u stepenu motorizacije, jeste osnovni način smanjenja gužvi u saobraćaju i vraćanja javnog prostora ljudima. Takođe, jedan je i od načina povećanja bezbjednosti u saobraćaju, te utiče na smanjenje zagađenja vazduha.
Treća infografika prikazuje neke od zanimljivih podataka vezanih za parking površine u Banjoj Luci. Odnosno, koliko to javnog prostora koristimo isključivo u svrhe parkiranja automobila.
*Infografika 3*

Kao što vidimo, u proračun su uzeti isključivo javni gradski parkinzi. Nisu uzeti privatni parkinzi svakog pojedinca, privatnih firmi (gdje spadaju i oni tržnih centara) i stambenih zgrada.
Dakle, onaj pravi broj, koji je umnogome teže izračuniti – višestruko je veći.
Četvrta infografika govori o tome koliku ukupnu dužinu biciklističkih traka i staza imamo Banjoj Luci, te je poredi sa nekim od gradova iz regiona i ostatka Evrope.

Postojanje kvalitetne, smislene i bezbjedne biciklističke infrastrukture je upravo glavni preduslov za povećanje udjela ove vrste saobraćaja u ukupnom, te jedan od dva glavna uslova za smanjenje stepena motorizacije u bilo kojem gradu.
Drugi je unapređenje javnog saobraćaja kroz unapređenje kvaliteta i kvantieta flote i linija, odnosno mreže. Iako ovaj drugi način direktno povećava broj motornih vozila (autobusa, u slučaju Banje Luke) – ipak indirektno smanjuje potrebu korišćenja automobila, a s obzirom na kapacitet prevoza putnika. Takođe, još važnije je napomenuti da je razlika između nominalnog kapaciteta za prevoz putnika i onog realnog stanja na terenu višestruko veća između automobila i autobusa.
Posljednja, peta infografika, govori nam o tome kakav je odnos cijena parkinga i cijena javnog prevoza u Banjoj Luci i u nekim od gradova u regionu. Dalje, kako bi slika bila upotpunjena, prisutni su i podaci o prosječnim platama u ovim gradovima, ali i o tome koliko se to vožnji javnim prevozom može priuštiti za jednu prosječnu platu, ukoliko bi se ova, naravno, samo za to koristila.
