Prvi pogled na ekološki status rijeke Vrbas i na stanje ribljeg fonda govori da je primjetan značajan deficit i zahtijeva dalje praćenje, zaključak je predstavnika Instituta za hidrobiologiju i upravljanje vodenim ekosistemima i Univerziteta za prirodne resurse i prirodne nauke iz Beča, Kurt Pinter & Günther Unfer. Oni su krajem prošle godine, na poziv Centra za životnu sredinu, posjetili rijeku Vrbas, a njihov izvještaj je kompletiran prije nekoliko dana.
Posjeta je organizovana sa ciljem sticanja prvog utiska hidromorfološkog stanja rijeke Vrbas i procjene ekološkog stanja riblje populacije ronjenjem. U sklopu posjete obišli su oko 35 km toka rijeke Vrbas između Banjaluke i hidroelektrane Bočac 2 kako bi stekli generalnu sliku stanja terena, uključujući strukturne i hidrološke uslove, kao i promjene nastale zbog uticaja hidroelektrana. Naknadno su posjećene i pritoke, poput rijeke Krupe, da bi se stekla šira slika. Istraživanje ronjenjem je izvedeno na dvije lokacije, na ukupno dva kilometra toka rijeke.
“Činjenica da je samo nekoliko riba primijećeno je poražavajući rezultat. Ograničena vidljivost kao i sezonski uslovi su mogli doprinijeti umanjenom broju primijećene ribe, ali nema sumnje da antropogeni uticaj uveliko šteti ekološkom statusu riblje populacije“, navodi se u izvještaju.
Kako se ističe, procjena populacije mladice nije mogla biti urađena kako je planirano.
«Na prvi utisak, činjenica da ni jedan primjerak nije viđen ukazuje nisku brojnost populacije, ali to nije potvrđeno zbog male vidljivosti i činjenice da dubine preko tri metra nisu pregledane. Prisustvo mladice je potvrđeno razgovorom sa lokalnim stanovništvom. Prema tome, dalje procjene gustine populacije su neophodne da bi se stekla bolja slika populacionog statusa“, navodi se izvještaju.
U okviru pregleda, dalje se navodi, prepoznata su dva glavna antropogena uticaja, a vezana su za rad hidroelektrana.
«Trenutno stanje ekosistema je povezano za promjenom u vodostaju zbog uticaja hidroelektrana koje su smještene uzvodno. Sekundarno, izmijenjenost riječnog dna u vidu nedostatka šljunka utiče na karakteristike životnog ciklusa postojećih ribljih vrsta. Oba nedostatka su prouzrokovana radom hidroelektrana na rijeci Vrbas. Dalji pritisci na ekosistem (izlovljavanje ribe, zagađenje itd.) još nisu uzeti u obzir, ali se vjeruje da takođe imaju veliki uticaj», stoji u izvještaju.
Pored urađenih procjena, vođeni su razgovori sa lokalnim predstavnicima, predstavnicima Republičkog zavoda za zaštitu kulturnog – istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske i sa predstavnicima Sportsko-ribolovnog društva Banjaluka vezano za ekosistem rijeke Vrbas.