Kada je pandemija virusa korona prije godinu dana dovela do zatvaranja javnog života i većine ekonomskih aktivnosti, stotine gradova rekonfigurisalo je svoje ulice u korist pješačkog i biciklističkog saobraćaja kako bi se olakšalo održavanje preporučene fizičke distance, kao i smanjenje zagađenja vazduha. Danas, kada je izlazak iz pandemije na dohvat ruke, mjere su se pokazale toliko uspješnim i efikasnim da se gradovi širom Evrope okreću biciklističkom saobraćaju, kao okosnici plana oporavka nakon pandemije virusa korona.
Prema podacima Evropske biciklističke federacije (engl. European Cyclists’ Federation), gradovi Starog kontinenta su u gore pomenute mjere 2020. godine uložili milijardu evra i stvorili najmanje 1.000 km dodatne biciklističke infrastrukture, uveli mere smirivanja saobraćaja, kao i puteve rezervisane za pješački i biciklistički saobraćaj.
Zanimljivo je da se to nije „odvijalo“ isključivo u zemljama sa visoko razvijenom biciklističkom infrastrukturom, pre svega se misli na Dansku i Holandiju, već i na mjestima sa neadekvatnom i zarđalom saobraćajnom infrastrukturom. Pandemija virusa korona otkrila je potrebu za izgradnjom biciklističke i pješačke infrastrukture. U međuvremenu, mnogi gradovi su posvećeni ubrzavanju sprovođenja postojećih planova.
Aleksandar Buczynski iz ECF istakao je: „Mislim da je pandemija samo znatno ubrzala neke procese… Stanovništvo uglavnom podržava gradove koji su izgradili privremene i improvizovane biciklističke staze.”
U Barseloni je korišćenje javnog prevoza opalo za 50% tokom pandemije, a korišćenje privatnih automobila za samo 10%. Iz tog razloga su ovom gradu, u kojem mnogi stanovnici posjeduju privatne automobile (koji su se u velikoj mjeri koristili za izlete), gužve i zastoji u saobraćaju postali sadržajni dio svakodnevnice.
U ljeto 2020. godine prvobitno je postavljeno 20km privremenih biciklističkih staza, kako bi se popunile rupe u biciklističkoj infrastrukturi, animirajući tako stanovništvo koje izbjegava javni prevoz da vozi bicikl. Mreža se trenutno proširuje za dodatnih 6km, a upotreba bicikla je trenutno 10% više u odnosu na vrijeme prije izbijanja pandemije virusa korona.
Povjerenici iz Gradske uprave grada Barselona revnosno rade na ubrzavanju izgradnje 160km novih ili saniranih biciklističkih staza, kako bi se mreža proširila na 305km do 2024. godine. Uzgred budi rečeno da ovo predstavlja plodno tlo za program Superblocks, u kom biciklistička infrastruktura zauzima ključnu ulogu u borbi za smanjenje automobilskog saobraćaja za 25% do 2024. godine.
Program Milan Strade Aperte pokrenut je u aprilu 2020. godine sa prijedlogom za izgradnju 35km dodatnih zaštićenih biciklističkih staza i pješačkih zona. Biciklistička staza na Corso Buenos Aires sada je najprometnija u gradu, a svakodnevno je koristi do 10 000 biciklista. Ovo predstavlja porast od respektabilnih 122% za samo nekoliko mjeseci. Grad Milano je sada proširio Strade Aperte na 67km, a do ljeta se planira izgradnja dodatnih 35km.
U Parizu su ulice, kojima su nekada dominirali automobili, prepune bicikala. Od proljeća 2020. godine, biciklistički saobraćaj se povećao za oko 70%, a 50km privremenih biciklističkih staza, izgrađenih neposredno nakon izbijanja pandemije, trebalo bi da se transformišu u trajne, a ima i drugih koji slijede. Procenat žena koje voze bicikle se povećao, a nedavno istraživanje pokazalo je da 62% stanovništva želi da biciklističke staze postanu trajne.
Nakon reizbora prošle godine, gradonačelnica Anne Hidalgo nastavlja planove za izgradnju biciklističke infrastrukture. Prema ECF-u, Pariz je već izgradio 160km od planiranih 320km dodatne biciklističke infrastrukture.
Grad Lisabon je ove godine skoro udvostručio mrežu biciklističke infrastrukture sa 105 na 200 kilometara. Kao i u Barseloni, ovo je dio dugoročnog plana za podsticanje pješačkog i biciklističkog saobraćaja, borbu protiv zagađenjosti vazduha i smanjenje negativnog uticaja toplotnih talasa (sa svim pratećim mjerama koje će dovesti do poboljšanja gradske mikroklime). Proširenje zona od 30km/h, uvođenje dodatnih pješačkih zona, izgradnja parking mjesta za bicikle i zelenih površina takođe su dio ovog koncepta. U roku od godinu dana, broj biciklista se povećao za 25%, a povećao se i udeo žena koje voze bicikle.
U istraživanju sprovedenom u 21 evropskom gradu, 64% ispitanika reklo je da ne želi da se vrati na nivo zagađenja vazduha prije izbijanja pandemije, koji je u mnogim gradovima bio iznad dozvoljenog. Naknadno je 75% ispitanika izjavilo da je spremno da javni prostor, koji su do sada koristili automobili, prepusti aktivnoj mobilnosti (kretanje uz pomoć sopstvene snage mišića, pri tome se misli na hodanje i vožnju biciklom), dok je 21% reklo da želi da koristi bicikl više nego ranije po povratku u „normalno stanje“, a 35% da više hoda.
London je od početka pandemije postavio 100km biciklističkih staza ili su radovi u toku, a podaci lokalnih vlasti Transport za London (engl. Transport for London) iz januara, pokazuju da je biciklizam na periferiji Londona porastao za oko 22% od 2019. godine. Gotovo polovina svih putovanja u Londonu od aprila do juna 2020. bila su provedena u hodanju i vožnji biciklom, više od 29% prije izbijanja pandemije virusa korona. Gradski povjerenik za pješake i bicikliste, Will Norman, rekao je: „Važno je da nastavimo da gradimo na ovom, uslovno rečeno, pozitivnom nasljeđu pandemije, i da se ne vraćamo na već viđenu praksu, gde je automobil okosnica razvoja. To bi nas dovelo od jedne krize javnog zdravstva do druge, s razlikom što je druga zasnovana na (ne)kvalitetu vazduha.
Brisel je 2020. godine testirao novopostavljene privremene biciklističke staze u dužini od 60km. Mjere su urodile plodom, pa se broj „aktivnih biciklista“ povećao za 87%. Belgija je trenutno u procesu proširenja svojih planova za biciklističke autoputeve između gradova. U martu 2021. Flamanska vlada izdvojila je 150 miliona evra za biciklistički saobraćaj (22 evra po glavi stanovnika, per annum). Poređenja radi, Ujedinjeno Kraljevstvo izdvaja oko 8 evra po osobi p.a.
Biciklistički turizam cvjeta diljem Evrope i nema sumnje da su mjere uvedene u ime borbe protiv epidemije pritom igrale važnu ulogu. U agendi za oporavak od posljedica izazvanih epidemijom, Italija planira da investira u izgradnju dodatne biciklističke infrastrukture za prevoz i rekreaciju u dužini od 1000 km, a dodatnih 1600 km biće izgrađeno kao turističke biciklističke staze.
Krakov je postavio pregršt biciklističkih staza, udvostručujući biciklistički saobraćaj od prošlog ljeta, a mnogi su odlučili da umjesto javnog prevoza stanu na pedal. Grad Krakov je sada razvio petogodišnji plan za dalje širenje mreže biciklističke infrastrukture.
“Ljudi kažu da je holandskim i danskim gradovima trebalo 30 do 50 godina da izgrade svoju trenutnu biciklističku infrastrukturu, ali mi nemamo toliko vremena”, rekao je Buczynski. „Suočeni smo sa klimatskom krizom, sa kojom nećemo moći da se izborimo za 50 godina. Moramo prilično brzo reformisati transportni sistem, a to će biti veoma teško ako ne stvorimo ambijent u kojem je vožnja biciklom održiva opcija za sve “.
„Moramo to da uradimo brzo, možda ne za dva mjeseca, već za nekoliko godina.“
(Izvor: https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2021/mar/12/europe-cycling-post-covid-recovery-plans)