Tekst je pripremljen u saradnji sa stručnjacima iz Centra za kartografiju faune i flore, Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Slovenije i Zavoda za održiva rješenja Štirna u sklopu projekta LIFE za pojačano upravljanje Natura 2000 područjima. Tekst je prilagođen za područje Bosne i Hercegovine.
Slijepi miševi, jedini leteći sisari na Zemlji, samo su jedna od mnogih životinjskih grupa u kojima su naučnici zabilježili pojavu virusa korona. Slijepi miševi igraju važnu ulogu u prirodi, pa tako i u ljudskom životu. Kao i druge životinje i ljudi, navikli su živjeti sa različitim virusima korona, ali prema dosadašnjim istraživanjima nije potvrđen direktan prenos na ljude.
U Bosni i Hercegovini postoji 31 različita vrsta slijepih miševa, a više od 40 u Evropi. Sve vrste su zaštićene u Bosni i Hercegovini, uključujući 10 vrsta, koje su dio buduće evropske mreže područja Natura 2000, gdje se posebna pažnja posvećuje očuvanju njihovih staništa. Stanište nekih naših vrsta slijepih miševa često je povezano i sa ljudskim staništima – suživot je dosta izraženiji.
Slijepi miševi su važna karika u zdravim ekosistemima, pa kao rezultat toga i mi ljudi također imamo koristi od njihovog postojanja. Kod nas, na primjer, slijepi miševi se hrane insektima i drugim beskičmenjacima te stoga mogu biti efikasno sredstvo u suzbijanju štetočina. Poljoprivrednici i baštovani međutim, znaju da je njihov izmet – guano – vrlo dobro đubrivo sa visokim procentom azota i fosfora.
Slijepi miševi nam pokazuju i stanje životne sredine. Oni su predatori insekata, pa se promjene u populaciji insekata odražavaju na slijepe miševe. Pored toga, neke vrste slijepih miševa žive samo na određenim staništima. Prisustvo raznolike zajednice različitih vrsta je indikator kvalitetnog staništa, također i za ljude.
Ključne poruke
- Slijepi miševi nisu domaćini virusa SARS-CoV-2, već mi ljudi.
- U Bosni i Hercegovini ne žive južnoazijski slijepi miševi koji imaju rođake virusa SARS-CoV-2, koji je uzrok trenutne pandemije.
- Nije otkriven direktan prijenos virusa korona sa slijepih miševa na ljude uprkos opsežnim istraživanjima. Prema istraživačima, prijenos ovih virusa uvijek se odvijao preko posrednog domaćina (npr. preko cibetki i deva).
- Slijepi miševi izbjegavaju ljude u najvećoj mogućoj meri, tako da postoji vrlo mala šansa za direktan kontakt ukoliko namjerno ne lovimo šišmiše.
1. Da li su slijepi miševi krivi za pandemiju COVID 19?
- Virusi korona su poznati već mnogo godina za mnoge vrste domaćih i divljih životinja, ali obično nisu opasni za ljude. Slijepi miševi nisu domaćini virusa SARS-CoV-2 koji izaziva pandemiju, ali su potvrđeni srodni virusi. Slični virusi SARS-COV-2 također su potvrđeni kod ljuskavaca ili pangolina. Direktni prijenos virusa korona sa slijepih miševa na ljude nije potvrđen nigdje u svijetu, uprkos opsežnim istraživanjima.
2. Da li se mogu zaraziti SARS-CoV-2 ako se nalazim u području gdje ima mnogo slijepih miševa?
- SARS-CoV-2 je virus kojeg prenosi čovjek. Prijenos virusa korona sa slijepih miševa na ljude nije otkriven nigdje u svijetu. Istraživanja pokazuju da se virusni skok na ljude najčešće dešava preko posredničkog domaćina, međutim još nije dokazan način prijenosa virusa SARS-CoV-2. Virus SARS-CoV-2 je genetski srodan virusu korona slijepih miševa BatCoV RaTG13 registrovanih kod nekih vrsta u Istočnoj Aziji, ali ni tamo nije potvrđen direktan prijenos sa slijepih miševa na ljude.
3. Je li istina da slijepi miševi u Bosni i Hercegovini također imaju viruse korona?
- Virusi korona nisu rijetkost kod slijepih miševa, ali najbliži rođaci virusa SARS-COV-2 nalaze se samo kod vrsta slijepih miševa u Istočnoj Aziji. Ove vrste ne žive u našoj zemlji, a nije dokazan izravan prijenos virusa korona sa slijepih miševa na ljude. Tako da se ne morate brinuti jeste li bili u prostoru sa slijepim miševima (npr. pećinama) ili ako oni borave ispod kućne fasade ili krova.
4. Kolika je vjerovatnoća da se mogu zaraziti virusima korona sa slijepih miševa?
- Slijepi miševi koji žive u Bosni i Hercegovini izbjegavaju kontakt sa ljudima i drugim životinjama, jer predstavljaju rizik za njih i nisu povezani sa njihovom ishranom. Slijepi miševi također imaju izuzetno dobra čula, npr. uz pomoć eholokacije, neke vrste mogu otkriti samo 0,05 mm tanke niti. Stoga su bliski susreti ljudi i slijepih miševa samo slučajni. Također, mi ne dolazimo u tako blizak kontakt sa slijepim miševima kao npr. u Južnoj Aziji, gdje ih čak jedu ili drže kao kućne ljubimce. Prijenos bolesti sa jedne životinje na drugu je vrlo rijetka pojava, a kod virusa korona slijepih miševa potreban je posredni domaćin. Zbog toga, vjerovatnoća direktnog preskakanja virusa korona slijepih miševa na ljude gotovo da i ne postoji.
5. Da li se ja ili moji kućni ljubimci mogu zaraziti virusom SARS-COV-2 ako dođemo u kontakt sa izmetom slijepih miševa?
- Slijepi miševi nisu domaćini virusa SARS-COV-2, tako da se ne može naći u njihovom izmetu/guanu. Srećom, drugi virusi korona izvan životinja ne žive duže od nekoliko sati, do najviše nekoliko dana. Zbog toga, malo stariji guano slijepih miševa nije problematičan u pogledu infekcije drugim virusima korona. Trenutno nema dokaza da je rizik od infekcije virusom korona povezan sa domaćim životinjama, poput pasa i mačaka. Međutim, generalno je preporučljivo slijediti preporuke o higijeni životinja.
Napomena: Tekst je pripremljen 31. marta 2020. godine u okviru LIFE integrisanog projekta za unapređeno upravljanje Natura 2000 u Sloveniji. Projekat sufinansira Evropska unija u okviru programa LIFE i partneri. Projektom upravlja Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Slovenije sa 14 partnera.