Livanjsko polje, smješteno u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine oivičeno masivama Kamešnice, Dinare, Cincara, Golije, Šator planine i niza drugih planina, zauzima površinu od 458,7 kilometara kvadratnih što ga čini najvećim močvarnim kompleksom u Bosni i Hercegovni i najvećim plavnim kraškim poljem u svijetu. Teritorija Livanjskog polja je u administrativnoj pripadnosti grada Livno i opština Tomislavgrad i Bosansko Grahovo koje se nalaze u Hercegbosanskoj županiji (Kanton 10), u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Livanjsko polje, kao i sva kraška polja, predstavlja svojevrstan fenomen sa izuzetno bogatom mrežom podzemnih i površinskih voda u povremenim i stalnim tokovima, bogatom florom (preko 800 biljnih vrsta) i faunom, od koje su najproučavanije ptice.
Samo u Livanjskom polju je do sada zabilježeno impresivnih 264 vrste ptica od ukupno 349 zabilježenih u čitavoj Bosni i Hercegovini.
Najznačajniji i najočuvaniji dio Livanjskog polja je Ždralovac koji se nalazi na sjeverozapadu, a dobio je ime po tome što se u ovom području u prošlosti gnijezdio sivi ždral (Grus grus).
Uprkos bogatstvu područja, državna zakonska zaštita nije uspostavljena, iako je 2008. godine Livanjsko polje proglašeno za Močvaru od međunarodnog značaja Ramsarskom konvencijom, a 2011. godine Područjem od međunarodnog značaja za ptice (IBA- Important Bird Area).
Organizacija Naše ptice iz Sarajeva već više od 15 godina radi na proučavanju i zaštiti Livanjskog i Duvanjskog polja. Njihove aktivnosti su podržane od strane njemačke fondacije Euro Natur uz finansiranje švicarske fondacije MAVA. Na tom polju svog djelovanja sarađuju sa nizom organizacija, uglavnom lokalnih, od kojih su najaktivnije Naša Baština i WWF Adria sa sjedištem u Livnu.
Tokom 2020. godine pružili su podršku lokalnim inicijativama u vidu grantova za razvoj turizma i stočarstva. Na ovaj način su podržali 19 mještana u razvoju održivog korištenja resursa kraških polja koja ih okružuju.
Izazovi i prijetnje
Niz je izazova i prijetnji za ovako bogat ekosistem i ogroman poljoprivredni i turistički potencijal područja. Par alarmantnih su neodrživo upravljanja vodama koje podrazumijeva izmjene tokova pravljenjem kanala za navodnjavanje, te isušivanje i slično, što utiče na vodni režim čitavog područja koje je povezano nadzemnim, ali još više podzemnim tokovima. Kanali imaju višestruku funkciju: isušivanje polja radi poljoprivrede, isušivanje polja radi eksploatacije treseta, a u “gornjem”, tj. Srednjem I južnom delu polja I prikupljanje vode za HE Orlovac. Ovi kanali se ne koriste za navodnjavanje, ili možda samo iznimno.
Uznapredovala depopulacija područja, osobito severnog dela LP, dovela je do značajnog smanjenja grla (krupne?) stoke što je dovelo do, sada već u nekim delovima uznapredovale, sukcesije, tj. Obrastanja travnatih staništa drvenastom vegetacijom.
U srcu Ždralovca se vrši intenzivna eksploatacija treseta na neodrživ način koji prijeti da uništi najveće tresetište na Balkanu. Pogotovo izraženi u periodu oktobar- mart su i požari koje izazivaju ljudi koji praktikuju spaljivanje na svojim parcelama sa ciljem suzbijanja korova ili uklanjanja žetvenih ostataka. Na taj način oni uništavaju vegetacijski prekrivač i faunu i pojačavaju sukcesiju polja. Za sukcesiju se smatra da je najveći izazov za očuvanje kraških polja, jer predstavlja zarastanje polja i gubitak livadske vegetacije.
Pored ovoga, bitno je navesti i problem otpada i veliki broj divljih deponija i manjih ilegalnih odlagališta, zagađenje pesticidima i vještačkim đubrivom, ilegalnu sječu šume i veoma proširenu i zabrinjavajuću praksu krivolova i trovanja ptičijih vrsta.
Podrška zaštiti: Centar za životnu sredinu
Od 2021. godine Centar za životnu sredinu se priključuje aktivnostima na zaštiti ovog područja i to u okviru projekta Kraška polja 3+: Podrška zaštiti i održivom regionalnom razvoju Livanjskog i Duvanjskog polja, kako bi u partnerstvu sa kolegama iz Naše ptice pomogli u smanjenju negativnih uticaja i promovisali zaštitu i održivo korištenje prirodnih resursa kraških polja.
Centar za životnu sredinu ima ulogu da predstavi i promoviše fenomen kraških polja regionalno, nacionalno, ali i internacionalno. Sa fokusom na Livanjsko i Duvanjsko polje, ali uključujući i sva kraška polja Bosne i Hercegovine ( trenutan broj kategorisanih kraških polja iznosi 53) potrebno je pokazati značaj ovih sistema široj publici, ali i značaj i primjenu zvanične zaštite lokalnom stanovništvu. Cilj je da se kroz edukaciju i saradnju prepozna i iskoristi potencijal područja uz očuvanje prirode.
Tokom rada na projektu i prilikom upoznavanja terena, na sastancima sa lokalnim udruženjima, projektni tim je imao priliku da se sastane sa Marinom Mamuzom iz turističke agencije Continental Adventure iz Livna čiji je fokus outdoor turizam, održan je sastanak sa biciklistima i predstavnicima opštinske vlasti iz Bosanskog Grahova povodom oživljavanja tradicionalne prvomajske trke uz dodatak biciklističke vožnje kroz najznamenitiji dio Livanjskog polja- Ždralovac, te sastanak sa Antom Perkovićem koji organizuje kanu safari i posmatranje ptica na rijeci Sturbi i nizom drugih mještana.
U narednom periodu planira se niz aktivnosti kako bi se pokrenula institucionalna rješenja za probleme i uzroke degradacije kraških polja kako bi kraška polja napokon dobila zaslužen status najznačajnijeg prirodnog obilježja Bosne i Hercegovine.
Izvor informacija navedenih u članku: https://ptice.ba/bs/zastitimo-jadranski-seobeni-put-livanjsko-polje/
