Zagađenje vazduha uzrokuje svake godine gotovo 500.000 prijevremenih smrti u Europi, upozorila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA). U izvještaju se navodi kako se nivoi zagađenja polako poboljšavaju u zemljama EU, ali su i dalje  daleko viši od  standarda koji je postavila Europska unija i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Zagađenje vazduha glavni je uzrok prijevremene smrti u 41 europskoj državi i ostaje “previsoko”, saopštila  je EEA. Rezultati se temelje na podacima iz 2015. godine sa više od 2.500 lokacija.

“Zagađenje vazduha je nevidljivi ubica i moramo pojačati naše napore za rješavanje uzroka” izjavio  je šef agencije Hans Bruyninckx.

Izvještaj o kvalitetu vazduha je objavljen nekoliko sedmica nakon što je saopšteno da većina od 28 država EU nije ispunila ciljeve kvaliteta vazduha u Uniji te da je zdravstveno stanje stanovništva gore u zemljama istočne Europe nego što je slučaj u  Kini i Indiji.

Koliko je loše stanje?

Šokantan je podatak da je samo u 2015. godini zbog izloženosti štetnim nivoima sitnih čestica (PM2.5) umrlo 422 000 ljudi.  Ove čestice su premalene da bi se vidjele ili osjetile, ali imaju razorno dejstvo: uzrokuju bolesti srca, astmu i rak pluća.

Izvještaj  o kvalitetu vazduha takođe je pokazao da je toksični azotov dioksid (NO2) koji proizvode motorna vozila i centralni kotlovi  “zaslužan” za  79 000 prijevremenih smrtnih slučajeva.

Ozon (O3) koji se nalazi u nižim slojevima vazduha takođe ubija oko 17 700 ljudi  u evropskim zemljama. Naime, za razliku od zaštitnog ozonskog sloja u stratosferi, ozonski omotač na nivou zemlje je štetan, a  nastaje  kada emisije poput NO2 reaguju  sa drugim zagađivačima.

Šta je glavni uzrok?

Prema izvještaju osnovni uzroci su:

– Oblici transporta koji koriste fosilna goriva

– Proizvodnja i distribucija energije

– Poljoprivreda

– Teška industrija

– Upravljanje otpadom

– Komercijalna gradnja

Znači nema napretka?

EEA je saopštila kako je širim procjenama uključenim u izvještaj ustanovljeno da su prijevremene smrti svake godine zbog PM2.5 smanjene “za oko pola miliona” od 1990. godine. To smanjenje, posljedica je evropske politike kvaliteta vazduha i lokalnih mjera “koje su dovele do, na primjer, pojave  čišćih automobila, industrije i proizvodnje energije”. U 2015. godini, koncentracije PM2.5 bile su nešto niže nego prethodne godine, dok su nivoi NO2 i O3 bili veći.

Regije s najgorim nivoima PM2.5  su istočnoeuropske zemlje poput Bugarske, Poljske i Slovačke. Ostale evropske zemlje sa sličnom situacijom  su Hrvatska, Srbija, Albanija i Bosna i Hercegovina.  U Makedoniji nivoi zagađenosti su  najgori od svih zemalja,  gdje je izmjereno zagađenje trostruko veće od  nivoa PM2.5 iduće zemlje.

Preuzeto sa: https://www.bbc.com/news/world-europe-46017339?platform=hootsuite&fbclid=IwAR1LlsUee67PZyipXw0ApSCGzeKapErGkhXOHwMgWjgbsy-dvWT-LecoPzA

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti

Lost your password?