CZZS | U Banjoj Luci uspješno održan okrugli sto o planiranju održive mobilnosti
8732
single,single-post,postid-8732,single-format-standard,ajax_updown_fade,page_not_loaded
sdr

U Banjoj Luci uspješno održan okrugli sto o planiranju održive mobilnosti

Posted by czzs in Vijesti

U organizaciji mreže CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE i Grada Banje Luke, a na inicijativu Centra za životnu sredinu 29. maja 2018. održan je vrlo posjećen okrugli sto na temu planiranja održive urbane mobilnosti na kojem je učestvovalo preko 60 učesnika iz Bosne i Hercegovine i regije – predstavnici gradova, fakulteta, ministarstava, udruženja te javnih i privatnih kompanija koje se bave saobraćajnim planiranjem i mobilnošću. Razgovaralo se o tome šta je to plan održive urbane mobilnosti i koje novosti donosi u planiranju, prikazani su primjeri održive mobilnosti iz Ljubljane i Banje Luke te planovi GIZ-a u području održive mobilnosti za područje Jugoistočne Europe. Sudionicima su predstavljene aktivnosti koje se u sklopu Evropske sedmice mobilnosti provode na području BiH i Slovenije te nedavno uspostavljen sistem javnih bicikala BL-bike.

IMG_20180529_114637

Igor Radojičić, gradonačelnik Banje Luke, rekao je kako Grad Banja Luka u ovom trenutku radi na nekoliko strateških dokumenata u kojima su u velikoj mjeri zastupljena pitanja saobraćaja i mobilnosti.

Bavimo se mobilnošću, prenosom dobrih praksi, održivim razvojem i svim onim segmentima koji podrazumijevaju napore da naše gradove učinimo boljim mjestima za život i rad, istaknuo je u svom obraćanju sudionicima, koordinator mreže CIVINET-a Srđan Škunca.

Nakon uvodnih pozdrava, predstavnici iz Slovenije prezentovali su svoja iskustva planiranja održive mobilnosti te predstavili primjer Ljubljane koja je zahvaljujući brojnim provedenim projektima u području održive mobilnosti proglašena 2016. Zelenom prijestolnicom Europe.

Uvodno izlaganje na temu “Što je Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) i koje novosti donosi u planiranju” održao je Aljaž Plevnik iz Urbanističkog instituta Republike Slovenije. U svojoj je prezentaciji istaknuo kako je SUMP kao novi pristup planiranja saobraćaja u gradovima kompleksan proces koji se ne bavi samo saobraćajem već i kvalitetom života u gradovima. Pokazalo se kako gradovi koji zauzimaju najviše mjesto po kvaliteti života (Mercer) imaju najbolje riješen javni saobraćaj. Prema najnovijim podacima, čak  40% domaćinstava u Beču ne posjeduje osobne automobile, istaknuo je. Spomenuo je i grad Munchen koji je udvostručio broj biciklista u posljednjih nekoliko godina te posjeduje vrhunski sistem željeznice.  Zaključio je kako se najbolje živi u gradovima koji imaju uspostavljen kvalitetan cjelokupni gradski promet. Mobilnost nije područje planiranja za sebe, već njegovom primjenom dolazi do poboljšanja kvalitete života svih građana.

Zatim je slijedilo izlaganje pod nazivom “Trajno održiva mobilnost – upravljanje promenama”  prof. Janeza Koželja, zamjenika gradonačelnika Grada Ljubljane.  Planiranje saobraćaja u gradu ima za cilj smanjenje saobraćaja u gradu, posebno upotrebe privatnih automobila, što dalje dovodi do promjene prema održivom gradu. Povećanjem intenziteta raskršća, širenjem i izgradnjom cesta, automobilski saobraćaj se povećava, smatra Koželj. Ljudi ne voze automobile u gradu u kojem nema raspoloživih i jeftinih parkirnih mjesta. Vožnja biciklima i vozilima javnog prevoza ne bi se trebala smatrati dopunom, već zamjenom za vožnju automobilom, ističe Koželj.

Prije ograničavanja pristupa ličnim vozilima u centar grada, važno je postepeno osiguravati odgovarajuće uslove (na primjer širenje pješačke zone) i alternativne oblike mobilnosti. U planiranje održivog saobraćaja u gradovima nužno je uključivati stručnjake različitih disciplina, organizacije civilnog društva te lokalnu zajednicu. Istaknuo je kako je stvaranje partnerstava vrlo bitna stavka u cijelom procesu, pri čemu je najbolje dovesti neki primjer dobre prakse izvana. Kao primjer je naveo rekonstrukciju nekad najfrekventnije ljubljanske saobraćajnice Slovenske ulice, čiji je proces transformacije trajao 10 godina.

Vlado Babić iz Grada Ljubljane predstavio je što je sve doprinijelo zelenom identitetu grada Ljubljane i tituli Zelene prijestolnice Europe 2016. Između ostalog, učinkovit sistem javnog bicikla, sve savremeniji javni saobraćaj, električni “car-sharing” te dijeljeni prostor (“shared-space”) na središnjoj ljubljanskoj saobraćajnici, Slovenskoj ulici. Ljubljana je predano posljednjih godina radila na transformaciji degradiranih površina u zelene oaze te uspostavljanju ekološke zone u centru grada. Zelene površine čine čak 3/4 površine grada (542 m2 zelenih površina po stanovniku), Ljubljana ima četiri velika pejsažna parka koji čine 13,8% površine grada, a na šume otpada visokih 46%. Status zaštićene prirode ima čak 20% grada.

U nastavku okruglog stola upoznati smo s aktivnostima i projektima koji se realizuju na području Banje Luke i BiH. Slaviša Sandić, načelnik Odjeljenja za gradski saobraćaj i puteve Grada Banje Luke predstavio je šta trenutno grad radi u području održive mobilnosti.  U aprilu 2018. godine u gradu je uveden sistem javnih bicikala BL bike, koji raspolaže sa 30 bicikala i četiri terminala te ima registrovano 714 korisnika. Predstavio je i sistem javnog prevoza BL bus te projekte uređenja pješačke zone, uvođenje šest punjača za električna vozila na dvije lokacije te nulte zone parkiranja. Plan Grada Banje Luke je da u sljedećih dvije godine provede niz projekata u području saobraćaja, od rekonstrukcije pješačke zone od Palate Predsjednika do Narodnog pozorišta, preko uvođenja dvije nove lokacije za sistem javnih bicikala BL bike, rekonstrukcije postojećih i izgradnju novih biciklističkih i pješačkih staza, uvođenje turističkog vozila za Rekreativnu zonu Banjaluka do izgradnje pametnih autobusnih stanica te uvođenje sistema za prikazivanje zauzetosti parking mjesta.

Izlaganjem “Gradovi Jugoistočne Europe zajedno za održiv i energetski efikasan transport”  Dubravka Bošnjak predstavila je planove GIZ-a u području održive mobilnosti za područje Jugoistočne Europe. Cilj je uspostava Regionalne mreže u partnerskim državama JIE koje će doprinijeti razvoju kapaciteta za izgradnju energetski efikasne i klimatski prihvatljive urbane mobilnosti.

Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu i nacionalni koordinator za Evropsku sedmicu mobilnosti u BiH predstavio je ovu evropsku inicijativu, a Aljaž Plevnik provođenje te inicijative u Sloveniji.

dav

Posljednje izlaganje “Sistemi javnih bicikala u urbanim sredinama” održao je Ahmed Ćerimović iz Nextbike BiH. Sistemi javnih bicikala danas postoje u više od 900 gradova u svijetu i broje preko 2 miliona bicikala, rekao je Ćerimović. Na području BiH sistem javnih bicikala Nextbike do sada je uspostavljen u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli. U svom se izlaganju osvrnuo i na dockless sisteme i problem poznat pod pojmom “bike sharing bubble“. Naime, usluga dijeljenja bicikala u Kini vrlo je rasprostranjena, no dovela je i do nekih negativnih posljedica. U najmnogoljudnijoj zemlji svijeta aplikacijom na pametnom telefonom velik broj ljudi izmjenjuje bicikle po cijeni od samo jednog juana, što je dovelo do toga da korisnici ostavljaju bicikle gdje im padne na pamet. U budućnosti se očekuje daljnji rast industrije te povećanje broja bicikala i bike share sistema, veći broj električnih bicikala te integracija javnih bicikala s drugim oblicima javnog prevoza, sve to podržano mobilnim aplikacijama, zaključuje Ćerimović.

sdr

Nakon prezentacija i teoretskog dijela gosti su imali priliku da se na javnim biciklima i uz vodiča za ovu priliku (Tihomir Dakić) upoznaju kako sa kulturno-istorijskim nasljeđem Banje Luke, ali isto tako i sa pješačkom i biciklističkom infrastrukturom te na koji način je potrebno raditi na unapređenju iste.

Prezentacije s okruglog stola preuzmite OVDJE.
Fotogaleriju s događanja pogledajte OVDJE.

Izvor: CIVINET Slovenija, Hrvatska i JIE/Centar za životnu sredinu

28 Jul 2018