CZZS | TTIP Vam servira
6146
single,single-post,postid-6146,single-format-standard,ajax_updown_fade,page_not_loaded
ttip-food-header

TTIP Vam servira

Posted by czzs in Vijesti

Transatlansko trgovinsko i investiciono partnerstvo (TTIP) je masivni trgovinski sporazum o kom trenutno pregovaraju Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države i koji bi mogao imati glavni uticaj na standarde naše hrane, ukoliko bi bio potpisan.Zakoni koji osiguravaju sigurnost naše hrane i da su rizici za ljude ili planetu minimalni, bi mogli biti ugroženi ukoliko bi TTIP bio prihvaćen. Evropski zakoni proizvodnje hrane i mnogi drugi su mnogo strožiji nego u SAD-u. Ipak velike kompanije žele da prehrambeni proizvodi koji su trenutno zabranjeni u EU, ali odobreni u SAD-u, budu automatski odobreni i u EU kroz TTIP.

Ovo su neki od produkata proizvedenih na zabrinjavajući način, a koji bi mogli biti servirani na evropskim tanjirima, ukoliko bi TTIP bio dogovoren.

Chlorine-rinsed chicken

Hlorom čišćena piletina

Piletina, ćuretina, svinjetina i druga mesa se redovno peru i prskaju dezinfektima u SAD-u. Ovi tzv. tretmani smanjivanja patogena, kao što su pranje sa hiper hlorisanom vodom ili kiselinama, trebalo bi da smanje broj opasnih bakterija. Takođe omogućuju da loši higijenski standardi u lancu proizvodnje budu sakriveni, jer se meso dezinficira samo na kraju, prije prodaje.

EU je zabranila većinu ovih procesa 1997. godine i dozvolila samo ispiranje sa vodom. EU preferira preventivni pristup, osiguravajući visoke nivoe higijene na svim nivoima produkcije hrane, ” od farme do viljuške”.

Pranje mesa dezinfektnim sredstvima

EU tvrdi da se neće pokoriti pritiscima iz SAD u trgovinskim pregovorima da promijeni standarde sigurnosti hrane u vezi sa korištenjem dezinfektnih sredstava za ispiranje. Evropska Komisija je pokušavala da odobri ispiranje dezinfektnim sredstvima nekoliko puta (ali je bila preglasana od strane nacionalnih vlada) i ide se naprijed na odobravanju prvog evropskog dezinfektnog sredstva za ispiranje piletine, peroksisirćetne kiseline.

”Tretmani smanjivanja broja patogena” su loši za ljude. Umjesto da se oslanjamo na dezinficijense na kraju lanca proizvodnje, dobra higijenska praksa na farmama je efikasniji načini zaštite javnosti i radnika na farmama od bakterija iz hrane kao što su salmonela i kampilobakter.

Hormone-treated beef

U SAD-u kravama se redovno daju hormonalni impantanti koji ubrzavaju rast prije klanja. Upotreba hormona – estrogena, progesterona, testosterona i njihovih sintetskih derivata – je dozvoljena u SAD od 1950-ih. EU je zabranila prodaju hormonima tretirane teletine 1981, te potvrdila 2003, usljed zabrinutosti javnosti.

EU prepoznaje da ”upotreba hormona kao promotera rasta kod stoke predstavlja zdravstveni rizik za potrošače”, nakon što su EU naučnici utvrdili da konzumacija teletine tretirane hormonima dovodi do rizika od karcinoma, endokrinih, razvojnih, imunoloških, te neurobioloških efekata, naročito kod djece.

Hormonsko meso

Hormonima tretirana teletina je jedna od glavih predmeta rasprave u TTIP pregovorima. Vlada SAD-a, podržana od strane velikih prehrambenih koorporacija, pokrenula je međunarodnu raspravu 1996. da bi osporila zabranu EU. Uticajna grupa lobista, American Farm Bureau Federation, tvrdi ”nastavljanje barijere izvozu američke teletine…je glavni interes” u TTIP pregovorima; dok američki sekretar za poljoprivredu Tom Vilsack tvrdi ”još ćemo razgovarati o pitanju teletine”.

EU predlaže slabiju inspekciju na uvoz mesa i hrane kao i prihvatanje međunarodnih standarda koji su manje strožiji. Hormonska teletina i mliječni proizvodi bi se mogli početi nalaziti na našim tanjirima. Buduće zabrane na prakse koje bi mogle naštetiti našem zdravlju će biti sve teže odobrene, ukoliko se TTIP dogovori.

Ractopamine-laced sausages

Raktopamin je lijek koji se daje svinjama, stoci i ćurkama kao promoter rasta, da bi se formirali mišići. Daje se u ishrani 80% svinja u SAD. EU je zabranila njegovu upotrebu 1996, zbog moguće opasnosti po potrošače. Evropska Agencija za sigurnost hrane je zaključila da rizici po ljudsko zdravlje ne mogu biti odbačeni, što je klasičan primjer stavljanja javne bezbjednosti prije profita kompanija, tzv. princip predostrožnosti.

Raktopamin je zabranjen u preko 160 zemalja širom svijeta a ima i okrutan uticaj na životinje – stres, hiperaktivnost, tremor, slomjene noge i ponekad smrt.

Droge koje podstiču rast

Američke poljoprivredne kompanije kažu da će ”insistirati da se EU zabrana na svinjetinu sa raktopaminom ukloni u okviru TTIP”. U međuvremenu,  vlada SAD-a je odredila ovu zabranu kao barijeru kojoj ”nedostaje naučnog pokrića i predstavlja glavnu prepreku izvozu američke svinjetine u EU”. Kao rezultat, vlada SAD je obećala da će natjerati EU da implementira slabije međunarodne standarde koji bi omogućili izvjesne nivoe raktopamina u mesu. U svojoj TTIP poziciji i EU se zalaže za ove slabije standarde.

Genetically modified popcorn

Na mjestu uzgoja, genetski modifikovani usjevi su povezani sa masovnim povećanjem u korištenju herbicida, širenju praksi uzgoja monokultura i povećanim troškovima cijelim lancem proizvodnje hrane. To rezultira ozbiljnim socijalnim, ekološkim i ekonomskim uticajima.

Evropljani – koji su uzastopno dizali svoj glas protiv GM hrane- su trenutno zaštićeni, naročito od uvozne hrane ili sjemena koja mogu biti kontaminirana GM žitaricama koje nisu odobrene u EU. To se zove EU zakon ” nulte tolerancije ”. Ali u SAD, genetski modifikovan kukuruz, soja i uljana repica se naveliko uzgajaju.

Američki pregovarači i industrijski lobisti insistiraju na slabijim pravilima o GM uvozu u sklopu SAD-EU trgovinskih pregovora, navodeći da ” nulta tolerancija ” je prepreka trgovini i šteti poslu američkih izvoznika.

 

Genetski modifikovani organizmi

Kao rezultat, TTIP bi mogao, slično novom trgovinskom dogovoru sa Kanadom, dozvoliti niske nivoe GM hrane i sjemena da se uvezu u Evropu, a da nisu dozvoljeni za prodaju u Evropi ili testirana njihova sigurnost za ljude ili okolinu. Ovo znači da farmeri i stanovnici ne bi znali da li je hrana ili sjemena koja kupuju kontaminirana GM sastojcima te bi Evropljani mogli jesti neovlaštene GM sastojke koji nisu provjereni.

Generalno, SAD i velike poljoprivredne kompanije žele da oslabe evropske zakone o GM hrani, uključujući označavanje proizvoda. Grupa lobista iz Američke Asocijacije Soje kaže ” TTIP mora ciljati na ključne EU zakone koji su diskriminišući protiv američkog izvoza… Prvo i najbitnije, EU obavezni zakoni o praćenju i označavanju produkata sa biotehnološkim sastojcima moraju biti zamijenjeni”. Vlada SAD želi da EU prihvati brže procese odobravanja za GM usjeve i ukloni mnoge ”trgovinske prepreke” koje ograničavaju uvoz GM usjeva u EU.

 

TTIP se mora zaustaviti

Jasno je da, uprkos mnogim uvjeravanjima od strane političara, TTIP odnosi sigurnosne smjernice, zaštitu sredine i lokalnu, održivu hranu i poljoprivredu. Upotreba GM usjeva i uzgoj fabrikovanih životinja nije održiv, te se postavlja pitanje kako će TTIP uticati na poljoprivrednike, naše zdravlje i okolinu.

Friends of the Earth Europe, zajedno sa mnogobrojnim drugim organizacijama, radi na boljem sistemu hrane, koji je blag prema okolini, stavlja ljude ispred zarade, te osigurava ravnopravan pristup sigurnoj i ispravno proizvedenoj hrani za sve. Nećemo dopustiti da TTIP otvori vrata za mnoge fabričke farme i GM usjeve.

18 Mar 2015

Tags: