CZZS | Rijeka Neretva još jedna žrtva „obnovljivih izvora energije“
7121
single,single-post,postid-7121,single-format-standard,ajax_updown_fade,page_not_loaded
Vijest1

Rijeka Neretva još jedna žrtva „obnovljivih izvora energije“

Posted by czzs in Saopštenja, Vijesti

 Planirane nove hidroelektrane na Neretvi

Centar za životnu sredinu je juče dao podršku još jednoj borbi za očuvanje rijeke Neretve od planova za izgradnju novih hidroelektrana.

Na javnoj raspravi održanoj u opštini Kalinovik je prisustvovalo preko 30 predstavnika lokalne zajednice, ribara, lovaca, planinara, stručne javnosti i ekoloških organizacija, koji su argumentovano branili Neretvu i dali preko 20 razloga zašto se nove hidroelektrane ne smiju graditi.

 

Vijest2

Tema o kojoj se raspravljalo je studija uticaja za hidroenergetski sistem  „Gornja Neretva“ – faza II, koji obuhvata sljedeće hidroelektrane:

– MHE „Grebenac“ – Krupac“ od 0,99 MW,

– MHE „Trnovica“ od 1,097 MW,

– MHE „Plačikus“ od 1,52 MW,

– HE „Uloški Buk“ od 7,937 MW.

Investitor je „Male hidroelektrane MARVEL“ d.o.o. Kalinovik, a Studija uticaja je urađena od strane „Projekt“ a.d. Banja Luka.

Projekat HES „Gornja Neretva“ je podjeljen u dvije faze i sastoji se od sedam hidroelektrana i to u fazi I (MHE „Grebenac ušće“, MHE „ Mjedenik“, MHE „Igaščica“) i faza II (MHE „Grebenac“ – Krupac“, MHE „Trnovica“, MHE „Plačikus“, HE „Uloški Buk“).

Vijest3

 

„Kako se HES „Gornja Neretva“ radi u dvije faze, smatramo da je potrebno u samu studiju uvrstiti kumulativni zbir svih hidroelektrana i onda staviti osvrt uticaja na životnu sredinu, a ponajviše na akcenat kvaliteta vode i ekološki prihvatljivog protoka koji je i ovako malen“ – komentarisao je Goran Krivić iz Centra za životnu sredinu, a sa uvrštavanjem kumulativnog uticaja u samu studiju su se složili i predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Najviše osvrta je ukazano na potencijal riblje faune tog dijela rijeke Neretve i na neretvansku potočnu pastrmku koja je endemska vrsta, a izgradnjom HES „Gornja Neretva“ ne bi imala mogućnosti da opstane.

„Po istraživanima ovo bi trebao biti najčistiji rezervat pastrmke. Biološki minimum je veoma mali, a pastrmka nije losos, nema migracioni instinkt i neće savladati riblje staze“ rekao je prof. dr Predrag Simonović sa Biološkog fakulteta iz Beograda.

Untitled-1Ovo je jasno još jedan projekat koji se provodi kao obnovljivi izvor energije koji neće donjeti ništa osim uništavanja rijeke i „istjerivanja“ endemske vrste potočne pastrmke ili kako je lokalno nazivaju jadranskim lososom.

Nacrt Studije uticaja na životnu sredinu dostupnu za komentarisanje u narednih 30 dana možete pronaći OVDJE.

 

 

 

 

 

 

 

24 Jun 2016