CZZS | Pčelarice nisu ni tropska ni invazivna vrsta
7042
single,single-post,postid-7042,single-format-standard,ajax_updown_fade,page_not_loaded
Pcelarice

Pčelarice nisu ni tropska ni invazivna vrsta

Posted by czzs in Saopštenja, Vijesti

Reakcija na tekst objavljen u Nezavisnim novinama

Nakon što su Nezavisne novine 3.6.2016. godine objavile tekst „Tropske ptice tamane sanske pčele“, tri ekološka udruženja iz BiH su poslala reakciju.

Tekst površno i senzaciolistički predstavlja pčelarice kao tropsku vrstu ptica, koja je prijetnja za pčele. Istovremeno, niti jednog trenutka nisu prezentovane stvarne naučne činjenice o brojnosti i distribuciji ove vrste u Bosni i Hercegovini, njenom životu ili trenutnoj ugroženosti (iz članka: “Najvjerovatnije se radi o tropskim pticama pčelaricama jer je njihov izgled identičan onome kakav se može vidjeti na internetu”, pojašnjava Cerić.)

Pčelarica je ptica koja je autohtona za Bosnu i Hercegovinu i ne radi se ni o kakvoj invaziji ili nastanjivanju novih vrsta, kako to vole prenositi mediji i javnost. Njena procjenjena brojnosti u BiH je između 500 i 1 200 jedinki, a nalazi se i na Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske.

U članku izostaje niz potrebnih informacija što prouzrokuje potpuno pogrešnu ocjenu uloge ove značajne vrste u prirodi. Nigdje se ne ističe informacija da pčelarice jedu i ose, bumbare, stršljenove i mnoge druge vrste insekata koje ljudima i nisu tako drage, a čine to mnogo češće nego što jedu isključivo pčele. Pčelarice na taj način kontrolišu brojnost insekata i svakako, kao i svaka druga vrsta u prirodi, imaju svoju jasnu i važnu ulogu. Podatak o količini pojedenih pčela novinari prenose sa Wikipedije bez citiranja naučnih podataka, a i ako govorimo o količini pojedenih insekata, moramo znati da se uvijek navodi prosjek, a da to nije pravilo. Istraživanja iz krajeva koji imaju mnogo veće probleme sa pčelaricama (Bliski Istok, Kipar i sl.) pokazuju da je udaljenost pčelinjaka od strujnih žica, ograda, drveća bez lišća i sličnih struktura koje služe pčelaricama kao osmatračnice, najbolja odbrana od štetnog uticaja na pčelinjake. Isto tako reflektujuće trake pokazale su se kao efektivne u odbijanju i zaplašivanju ptica.

S druge strane, pčelari bi trebali da se aktivno zalažu za kontrolu korišćenja hemijskih sredstava koja su u upotrebi masovno i nekontrolisano u poljoprivredi i koja truju pčele, a i sve spontane oprašivače, pa na kraju i nas ljude. Pored toga mnogo veći problem za pčele su razne virusne, gljiviče i bakterijske bolesti, a posebno varooza, pa je u svemu tome problem sa pčelaricama zaista minoran.

Na kraju krajeva, pošto se radi o zakonski zaštićenoj vrsti, koja je u BiH i malobrojna, važno je spomenuti da nisu krive ptice zbog svog načina života, nego treba vršiti pritisak na nadležne institiucije da se pobrinu da u slučaju prijave štete formiraju komisije koje će stručno i objektivno utvrditi eventualnu štetu i nadoknaditi je, ukoliko se ona utvrdi, a ne da odluke o uništavanju i procjeni moguće štete donose mještani, što je totalna besmislica i nedopustivo je. Na svako nepromišljeno djelovanje i ilegalno uništavanje neke vrste u prirodi moraće se adekvatno reagovati.

Naglašavamo da je bez naučnih podataka i ispravnih informacija veoma opasno apelovati da se ovako vrijedna ptičija vrsta ubija, čime se šire dezinformacije. Naše organizacije već neko vrijeme imaju aktivnosti na zaštiti i monitoringu ptica u Bosni i Hercegovini, te stojimo na raspolaganju svim institucijama, novinarima i javnosti sa svojim znanjem i informacijama. Zbog toga, Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banja Luke i Ornitološko društvo „Naše ptice“ iz Sarajeva apeluju na nadležne institucije i pčelarska udruženja da prestanu sa širenjem dezinformacija, a novinare pozivaju da rade na profesionalan i objektivan način.

Saopštenje je dostavljeno i sljedećim institucijama:

  • Savez udruženja pčelara RS
  • Federalni savez udruženja pčelara Federacije BiH
  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS
  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede F BiH
  • Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS
  • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH
  • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

 

Za više informacija:

Dražen Kotrošan, 061/356-670, kotrosan@bih.net.ba,  Ornitološko društvo “Naše ptice”

Jovica Sjeničić, 066/783-051, dizb.banjaluka@gmail.com, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta

Nataša Crnković, 065/604-438, natasa.crnkovic@czzs.org, Centar za životnu sredinu

08 Jun 2016

Tags: ,