CZZS | Otvoreno pismo Europskoj komisiji i Parlamentu te ministrima zaštite životne sredine jadranskih država
6688
single,single-post,postid-6688,single-format-standard,ajax_updown_fade,page_not_loaded

Otvoreno pismo Europskoj komisiji i Parlamentu te ministrima zaštite životne sredine jadranskih država

Screenshot from 2015-12-10 12#3a30#3a31

Otvoreno pismo Europskoj komisiji i Parlamentu te ministrima zaštite životne sredine jadranskih država

Posted by czzs in Vijesti

Poštovani,

Kao mreža organizacija koje se bave zaštitom životne sredine i inicijativa iz Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Italije, ovim otvorenim pismom želimo usmjeriti vašu pažnju na planove za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u tom malom, zatvorenom i izuzetno osjetljivom moru.

Koristimo ovaj presudni trenutak, kada se na UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu odlučuje o budućnosti planete, da od vas zatražimo podršku u borbi protiv nastojanja za pretvaranjem Jadranskog mora u istraživačko polje plina i nafte.

Odluke nacionalnih vlada Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije za pokretanjem intenzivnog istraživanja i eksploatacije ugljovodonika u Jadranu je kratkovidna i anakrona i ne uzima u obzir globalna nastojanja da se preusmjeravanjem na obnovljive izvore energije prevlada zavisnost o fosilnim gorivima. Ulaganja u obnovljive izvore energije, dokazano je, podstiču istraživanja, inovacije, novo zapošljavanje i održivost.

Osim toga, podsticanjem istraživanja i eksploatacije ugljovodonika ugrožavaju se druge privredne aktivnosti koje se temelje i razvijaju na morskim resursima, poput turizma i ribolova, koje držimo istinskim izvorom bogatstva naše regije. Turizam i ribolov su osnova održive ekonomije kojoj je potrebna vaša podrška.

Jadransko je more važan i izuzetno osjetljiv ekosistem koji treba štititi i unapređivati. Međutim, već danas imamo 53 koncesije za istraživanje plina i nafte na italijanskoj i hrvatskoj strani Jadrana, koje se sastoje od 145 odobalnih platformi s preko 400 bušotina. Ovim brojkama potrebno je dodati 72 područja u kojima vlade planiraju započeti s istraživanjem i eksploatacijom ugljovodonika, a koja se protežu na 100 hiljada kvadratnih kilometara.

Slično tome, različiti načini na koje mnoge jadranske zemlje pokušavaju reaktivirati i započeti višestruke aktivnosti istraživanja ili podsticanja proizvodnje ugljovodinika ne uzimaju u obzir – ili su u nekim slučajevima očito suprotstavljeni – načelima zacrtanim u nekim od najvažnijih evropskih direktiva kao što su Direktiva o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti na moru (2013/30/EU), Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji (2008/56/EU) ili Direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014 /89/EU).

Direktiva o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti na moru (2013/30/EU) fokusira se na jačanje uslova  sigurnosti životne sredine kada je riječ o djelatnostima u sektoru ugljovodonika. Iako direktiva proizlazi iz nekih od referentnih načela, uključujući i ono prema kojem velike nesreće povezane s crpljenjem ugljovodonika na moru mogu imati ozbiljne i nepovratne posljedice na morski i obalni ekosistem, ona podsjeća na važnost procjene učinaka ovih djelatnosti u ranim fazama istraživanja. Zato ova direktiva predviđa niz procjena i provjera koje se moraju provesti tokom faza izdavanja dozvola i provođenja djelatnosti u sektoru ugljovodonika, kao i sigurnosne mjere za postojeće aktivnosti, pa i one prekogranične prirode, ako bi posljedice mogle uticati na više zemalja, kao što je to slučaj Jadranskog mora.

Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji (2008/56/EU) nastoji postići dobro stanje morskog ekosistema najkasnije do 2020. odnosno “stanje ekosistema u morskim vodama u kojem su okeani i mora očuvani, ekološki raznoliki i dinamični, te su čisti, zdravi i produktivni u svojim prirodnim uslovima, a korištenje morskoga ekosistema na održivom nivou, čime se čuva potencijal za korištenje i aktivnosti sadašnjih i budućih generacija”. Nadalje, Okvirna direktiva takođe predviđa procjenu kumulativnih učinaka svih aktivnosti za integralno upravljanje obalnim područjima.

Direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (2014 /89/EU) odnosi se na proces u kojem nadležna tijela relevantne države članice analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti u morskim područjima radi ostvarivanja ekoloških, privrednih i socijalnih ciljeva. Ova direktiva naglašava važnost veće prekogranične saradnje i uključivanje “dionika u upravljanje pomorskim aktivnostima na transparentan način.”

U svjetlu svega dosad napisanog, a u interesu građana koje predstavljate, molimo vas da postanete promoteri konkretnih akcija za zaštitu Jadranskog mora, i izvan teritorijalnih granica vaših država, te da se obavežete na:

– Zaustavljanje eksploatacije nafte, kao i svih povezanih traženja i istraživanja mineralnih ležišta u Jadranskom moru i odabir drugačijeg privrednog, socijalnog i ekološkog modela razvoja;

– Na to da ćete u svim slučajevima zatražiti pokretanje postupka prekogranične procjene uticaja na životnu sredinu, koji uključuje sve obalne zemlje, kako bi se procijenili kumulativni učinci aktivnosti traženja, istraživanja i eksploatacije ugljovodonika. Postupak je do današnjeg dana pokrenula isključivo Hrvatska;

– Promovisanje privrede koja nije zavisna o eksploataciji ugljovodonika i promovisanje održive, djelotvorne i obnovljive energetske budućnosti, koja otvara perspektivu za nove industrijske sektore sa značajnim pozitivnim učincima na zapošljavanje, kao i za životnu sredinu;

– Zaštitu izuzetno bogatog biodiverziteta Jadranskog mora i oživljavanje privrede povezane sa održivim ribolovom koje izbjegava eksploataciju vrsta pogođenih padom brojnosti populacija te promociju novog koncepta turizma povezanog s morem, koji u održivosti životne sredine pronalazi svoj ponos i snagu.

U svjetlu Konferencije o klimatskim promjenama u Parizu, koja je u toku, na kojoj vlade iz cijeloga svijeta kreiraju viziju o napuštanju upotrebe fosilnih goriva i prihvataju obnovljivu energetsku budućnost, pozivamo vas da u okviru vaših nadležnosti preduzmete radnje za zaštitu Jadranskog mora, njegovih ekosistema i ljudi čija svakodnevna egzistencija zavisi od Jadrana zaustavljanjem aktivnosti istraživanja i eksploatacije nafte i plina.

Kompletan sadržaj otvorenog pisma možete pogledati ovdje.

S poštovanjem,

Platformu Jedan Jadran čine: hrvatska platforma S.O.S. za Jadran (Zelena akcija/Friends of the Earth Croatia, Sunce, Zelena Istra , Žmergo, BIOM, Greenpeace i WWF Adria), Legambiente (IT), Focus (SLO), WWF/INCA (AL), Centar za životnu sredinu (BiH), Green Home (MN), MedCEM (MN)

10 Dec 2015