CZZS | Osnovana Građanska koalicija za odgovorno iskorištavanje naftnih resursa u BiH
6353
single,single-post,postid-6353,single-format-standard,ajax_updown_fade,page_not_loaded
koalicija logo zeleni 2

Osnovana Građanska koalicija za odgovorno iskorištavanje naftnih resursa u BiH

Posted by czzs in Saopštenja, Vijesti

Jedanaest udruženja je danas pokrenulo Građansku koaliciju za odgovorno iskorištavanje nafnih resursa u BiH. Koalicija ima za cilj da se aktivno uključi u praćenje vlasti i naftnih kompanija u aktivostima istraživanja i eksploatacije naftnih resursa na području BiH, ali i da pravi pravi pritisak na odgovorne institucije kako bi te aktivnosti bile provođene po visokim standardima zaštite životne sredine i lokalnog stanovništva. Koalicija ima namjeru da bude veza između građana i vlasti, kako bi se pokušale umanjiti opasnosti koje ovakvi projekti nose, te i pomoći građanima da dobiju  pravovremene i tačne informacije o aktivnostima u njihovoj blizini.

Većina građana u BiH je imala priliku da čuje neke informacije o planovima i aktivnostima koje entitetske vlasti provode na planu istraživanja i eksploatacije naftnih resursa u BiH. Međutim još uvijek je previše špekulacija o tome pod kojim uslovima bi naftne kompanije vršile istraživanje i eksploataciju, te koje su moguće koristi i opasnosti za lokalne zajednice. Sa tom svrhom pokrećemo internet stranicu “Nafta u BiH” na adresi www.naftaubih.net, na kojoj ćemo objavljivati sve dostupne relevantne informacije o aktivnostima u vezi sa istraživanjem i eksploatacijom nafte kod nas i u svijetu.

U Republici Srpskoj je istraživanje rezervi nafte već započela firma Jadran naftagas, koja je u septembru 2011. godine potpisala sa Vladom Republike Srpske koncesioni ugovor za istraživanje i korištenje sirove nafte i gasa na cijeloj teritoriji RS. Do sada je napravljena i istražna bušotina u blizini Obudovca, a da lokalna zajednica i javnost nisu upoznati sa sadržajem ugovora o koncesiji, kao i o tome koji su rizici po ljude i životnu sredinu jedne ovakve bušotine. Oblasti u kojima se planiraju probna bušenja su u okolini Motajice, Majevice i u istočnoj Hercegovini. U firmi Jadran naftagas većinski vlasnički udio imaju ruske firme Gazprom i NeftegazInKor, a imajući u vidu da su standardi zaštite životne sredine i lokalnog stanovništva niži u Rusiji nego oni koje BiH preuzima u procesu pridruživanja EU, pomno ćemo pratiti njihove aktivnosti.

Igor Kalaba: Indikativno je da je naš prvi zahtjev za pristupom informacijama, odbijen od strane Ministarstva industrije, energetike i rudarstva. Tom prilikom smo tražili osnovne informacije o projektu, uključujući Studiju ekonomske opravdanosti, sa željom da saznamo istinu o koristima o kojima predstavnici vlasti u RS odavno pričaju. Isto tako, želimo imati što bolju sliku potencijalnih opasnosti, koje se inače u ovakvim projektima uglavnom prešućuju javnosti. Po ko zna koji put se čini da će se ponoviti ista priča – što veći i opasniji projekat, to manja transparentnost. Građani informacije o bušotinama koje se nalaze u njihovom komšiluku i na njihovim njivama ne bi smjeli dobijati iz medija.

Sa druge strane, u Federaciji Bosne i Hercegovine su odavno započeti pregovori sa naftnom korporacijom Shell, a postoje informacije da je prilikom potpisivanja memoranduma o razumijevanju došlo do favorizovanja ove kompanije u odnosu na druge potencijalne investitore, iako su predstavnici Vlade FBiH tvrdili suprotno. Za korporaciju Shell se vežu mnogobrojna kršenja ljudskih prava i principa zaštite životne sredine, od Nigerije do Arktičkog mora. Pri tome treba imati u vidu da je nedavno objavljena informacija da su lobisti korporacije Shell izvršili uticaj na predstavnike Evropske unije, kako bi smanjili ciljeve za obnovljive izvore energije do 2030. godine. Ukoliko mogu da utiču na odluke EU, nije teško zamisliti kakav uticaj mogu da imaju na domaće političare.

Maja Bradarić: Područja na kojima prema nezvaničnim informacijama trebaju da se vrše istraživanja i eksploatacija nafte pripadaju područjima od velikog prirodnog značaja. Obzirom da se uglavnom radi o lokalitetima koji pripadaju Dinarskom kršu, moramo da budemo posebno oprezni, jer se radi o osjetljivim ekosistemima, u kojima zbog ovakvih aktivnosti veoma lako može doći velikih katastrofa. Ekolozi i ljubitelji prirode se već dugi niz godina bore da ovi predjeli dobiju određeni stepen zaštite zbog njihove geografske specifičnosti,  te zbog toga što predstavljaju jedinstvene ekosisteme. Na ovom području živi veliki broj endemskih vrsta čiji bi opstanak bio direktno ugrožen naftnim istraživanjima. Ova područja imaju veliki potencijal da se u njima razviju seoski, sportsko-rekreacioni i eko turizam, što je nešto što bi našoj zemlji donijelo dugoročniju zaradu, uz očuvanje njenih prirodnih ljepota.

Nesreće koje se dešavaju prilikom bušenja za naftom nas upozoravaju da ovim aktivnostima treba pristupati sa najvećom mjerom opreza, planiranja i pripreme za moguće nesreće. Prošlogodišnje poplave su pokazale koliko su institucije nesposobne i neorganizovane za hitne reakcije, a nesreće na bušotinama, od Meksičkog zaliva do Albanije predstavljaju ozbiljnu opomenu. Posljedice nesreća neće snositi predstavnici institucija, kao što je slučaj i u mnogim drugim situacijama.  Najveće posljedice će imati upravo lokalne zajednice, koje su trenutno isključene iz diskusija o ovim projektima, osim što im se obećavaju nerealne koristi od projekta, dok im se prešućuju moguće realne opasnosti.

Zato pozivamo sve one koji dijele našu zabrinutost o načinu na koji se planira iskorištavanje naftnih resursa u BiH da nam se pridruže u borbi za zaštitu prava lokalnih zajednica i životnu sredinu.

Spisak udruženja koja su pokrenula Koaliciju možete vidjeti OVDJE.

Za više informacija:
Igor Kalaba, Koordinator programa energija i klimatske promjene, Centar za životnu sredinu, Banjaluka, igor.kalaba@czzs.org, 065 860 796
Maja Bradarić, Koordinatorica programa za klimatske promjene, Ekotim, Sarajevo, maja.bradaric@ekotim.net, 061 611 717

01 Jul 2015