Kada se govori o opasnostima i posljedicama konzumiranja  genetski modifikovane hrane, organska proizvodnja se uvijek predstavlja kao pravo rješenje. Tim pvoodom, Centar za životnu sredinu održao je danas okrugli stol sa ciljem upoznavanja sa problemima organskih proizvođača, izazovima sa kojima se susreću na tržištu te upoznavanjem sa situacijom osvještenosti građana po ovom pitanju. Učesnici okruglog stola su bili predstavnici „Zdrave logike“ i „Biblioteke sjemena“ koja funkcioniše u okvirima fondacije „Factory of joy“.

„Građani Bosne i Hercegovine teško dolaze do podataka koji se to proizvodi nalaze na policama te da li se radi o GMO hrani. Upravo upoznavanje sa organskim proizvođačima, posjete njihovim imanjima te poznavanje koje certifikate treba da posjeduju, može se ostvariti povjerenje da je hrana koju jedemo dobra po naše zdravlje.“  Izjavila je Ivana Kulić, koordinatorica Anti GMO kampanje u Centru za životnu sredinu.

Među najvećim problemima ističe se upravo veoma skup proces certifikacije proizvođača kao organskog. Analize su zahtjevne a u Bosni i Hercegovini nema dovoljno instituta i laboratorija koje se bave time. Potrošači se često moraju oslanjati na povjerenje i mogućnost sljedivosti proizvoda.

„Poljoprivredna proizvodnja po organskim principima ima itekako velike šanse za razvoj, ali zavisi od dodatnih faktora na čijem unapređenju bi trebao raditi i vladin i nevladin sektor, a to se prije svega odnosi na edukaciju i širenje svijesti među poljoprivrednim proizvođačima u ovoj zemlji. Povećavanjem broja poljoprivrednih proizvođača u organskoj proizvodnji, stvorili bi se samim tim uslovi i za jeftiniju proizvodnju ove hrane, a to bi trebao biti zadatak svih nas koji radimo u ovom sektoru da prema zakonima koji vladaju na tržištu postignemo ovaj efekat. Eko hrana je trenutno u odnosu na običnu hranu skuplja za 15%, čija se razlika u cijeni opravdava upravo zbog samih ulaganja jednog poljoprivrednog proizvođača u proces proizvodnje. U našoj zemlji imamo nezagađenu prirodu, zdravo zemljište, čiste vode, napuštene posjede na selu, mlade koji sve više odlaze iz zemlje, dakle, poljoprivredna proizvodnja po organskim principima može biti generator socio-ekonomskog razvoja, prvenstveno usitnjenih malih porodičnih gazdinstava, ako budemo dovoljno pametni pa iskoristimo i same fondove koji su nam dostupni, mogućnosti umrežavanja i slično.“ Izjavila je Mirjana Ribić iz Zdrave Logike.

Trenutno u okviru programa "Naš prostor" nema aktuelnih projekata.

Centar za životnu sredinu, pored projekata koje realizuje u okviru definisanih programa, aktivno radi i na drugim temama iz oblasti životne sredine i umrežavanja sa drugim organizacijama na regionalnom i međunarodnom nivou. U sekciji "Ostali projekti" prezentujemo projekte koji tematikom nisu vezani za određeni program.

Aktuelni projekti Završeni projekti