CZZS | Novi izvještaj: Zemlje Jugoistočne Evrope moraju početi da brinu o klimatskim promjenama ili će se suočiti sa skupim računima
6130
single,single-post,postid-6130,single-format-standard,ajax_updown_fade,page_not_loaded

Novi izvještaj: Zemlje Jugoistočne Evrope moraju početi da brinu o klimatskim promjenama ili će se suočiti sa skupim računima

TE

Novi izvještaj: Zemlje Jugoistočne Evrope moraju početi da brinu o klimatskim promjenama ili će se suočiti sa skupim računima

Posted by czzs in Saopštenja, Vijesti

Zemlje Energetske zajednice[1] rizikuju gubitak stotina miliona evra uloženih u zastarjele infrastrukturne projekte ako ne adaptiraju svoja zakonodavstva i strategije u smjeru borbe protiv klimatskih promjena, zaključak je izvještaja koji je objavila mreža CEE Bankwatch zajedno sa partnerima iz regiona[2].

Do sada nijedna od ovih država nije usvojila plan naplaćivanja emisija gasova staklene bašte, niti je uzela takav sistem u obzir pri planiranju razvoja energetskog sistema. Međutim, nakon pristupanja Evropskoj uniji, ovakav sistem će postati obavezan. Nova analiza je pokazala da će po trenutnim cijenama dozvola za emisiju CO2 u EU (5 evra za tonu CO2), postojeće termoelektrane na ugalj i gas koštati vlade regije najmanje 575 miliona evra godišnje.

Ako bi se ostvarili, planirani projekti razvijanja termoelektrana na ugalj bi na tu cifru dodali još 133-317 miliona evra godišnje. Ako bi cijena CO2 porasla na 30 evra po toni CO2, što se očekuje do 2025. godine, cijena ovih projekata bi porasla na cifru između 790 miliona i 1,9 milijardi evra godišnje.

Trenutno se u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Ukrajini planira izgradnja ukupno 14.82 GW novih termoelektrana na ugalj, od kojih su mnoge nova postrojenja. Međutim, odustajanje od novih TE na ugalj i njihova zamjena sa energijom iz vjetra bi koštalo regiju u prosjeku za 25% manje do 2030. godine (vidjeti Grafik br. 15 u izvještaju).

Osim toga, u regiji se gubi značajna količina električne energije u distribuciji. U izvještaju se navodi da bi smanjenje ovih gubitaka svim zemljama regije donijelo godišnju uštedu od 1.7 milijardi evra do 2030. godine.

“Energetska zajednica bi trebala da pruži jasno vođstvo u čistim i ekonomski isplativim investicijama u energetske sisteme u zemljama članicama. U suprotnom regija će doći u ekonomski nezahvalnu situaciju dok EU istovremeno nastavlja da smanjuje upotrebu fosilnih izvora energije”, izjavila je Ioana Ciuta, koordinator energetskog programa u CEE Bankwatch Network.

“Sada je idealno vrijeme za zemlje regije da oblikuju sigurne, čiste, obnovljive i jefinije energetske sisteme kakve EU već gradi za milione građana”, izjavio je Igor Kalaba, koordinator kampanje Stop prljavoj energiji, jer budućnost je obnovljiva, “Političari u BiH već duže vremena promovišu energiju iz uglja, i to projekte koji po pravilu obiluju ekonomskim nelogičnostima i pravnim nepravilnostima. Termoelektrane uništavaju zdravlje ljudi, životnu sredinu, doprinose klimatskim promjenama, ali i ugrožavaju energetsku stabilnost jer će uglja, kad-tad nestati. Što prije pređemo na obnovljive izvore energije i unapredimo energetsku efikasnost, to ćemo prije osigurati ne samo zdravu životnu sredinu već i dugoročno održiv energetski sistem u BiH”.

 

Za više informacija:

Igor Kalaba, Centar za životnu sredinu, Banja Luka, igor.kalaba@czzs.org
051/433-142, 065/860-796

[1] Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Ukrajina;

[2] National Ecological Centre of Ukraine (Ukrajina), Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR, Srbija), Green Home (Crna Gora);

Izvještaj koji je naručio CEE Bankwatch Network a napravila je organizacija Change Partnership je dostupan ovde;

Prevod sažetka za Bosnu i Hercegovinu možete pročitati ovde;

 

12 Mar 2015