CZZS | Anti-GMO kampanja
7651
page,page-id-7651,page-template-default,ajax_updown_fade,page_not_loaded

GMO amandman

STAV CENTRA ZA ŽIVOTNU SREDINU O GENETSKI MODIFIKOVANIM ORGANIZMIMA – GMO

Priroda se ne smije patentirati!

 

Genetski modifikovane kulture donose nepotrebne rizike kako za ljude, tako i za prirodu. Njihova upotreba povećava kontrolu velikih korporacija nad ishranom, time stavljajući veliki ekonomski teret na konvencionalnu i organsku proizvodnju hrane. Konvencionalno i organski uzgojenoj hrani prijeti rizik od kontaminacije sa genetski modifikovanim organizmima (GMO).

Centar za životnu sredinu se zalaže za hranu i poljoprivredu bez GM kultura i otrovnih pesticida. Zagovaramo rješenja koja obezbjeđuju egzistenciju i zdravu hranu za ljude i druge vrste, štite biodiverzitet i ne djeluju štetno na životnu sredinu. Cilj nam je da GMO i velike korporacije ostanu van naše hrane i naših poljoprivrednih površina.

Genetski modifikovani usjevi nose velika obećanja biotehnoloških korporacija – povećane prinose, otpornost i hranljivost GM kultura. Međutim, istina je drugačija jer GM usjevi ne daju veće prinose u odnosu na konvencionalne, niti imaju veću otpornost na bolesti i štetočine. Štaviše, sijanje GM kultura povećava upotrebu opasnih pesticida, poput glifosata koji je Svjetska zdravstvena organizacija označila kao vjerovatno karcinogen. Posljedica je razvoj korova koji postaju otporni na najčešće korištene pesticide, te se upotreba hemikalija dodatno povećava. Povećana upotreba pesticida rezultuje i povećanim troškovima proizvodnje što vodi većoj cijeni hrane na tržištu. Sa druge strane, tradicionalne kulture sa naših prostora su se generacijama prilagođavale ovom podneblju i razvile otpornost, te ne zahtijevaju upotrebu zaštitnih sredstava.

Vlasnici patenata na GM organizme tvrde da je njihova upotreba dokazano bezopasna po ljude. Studije koje to tvrde su mahom finansirane od strane velikih biotehnoloških korporacija, dok mnoge nezavisne studije dokazuju upravo veliku opasnost po naše zdravlje od GM hrane. Međutim, u najboljem slučaju se može reći da ne postoji saglasnost stručnjaka po ovom pitanju i da se ne može biti siguran u bezbjednost GM hrane.

Mnoge kulture su modifikovane na način da daju sjeme koje ne klija, tako da korporacije  poput Monsanta, Pioneera, Bayera i Syngente osiguravaju da će poljoprivrednicima iz godine u godinu prodavati svoje sjeme i na taj način vršiti kontrolu nad usjevima i proizvodnjom hrane. Sjemena GM biljaka su vlasništvo ovih korporacija, te ih poljoprivrednici ne smiju čuvati za narednu sjetvu, nego kupovati nova, što opet za posljedice ima povećanu cijenu proizvodnje i zavisnost poljoprivrednih proizvođača od ovih korporacija. Smatramo da se priroda ne smije patentirati i da svi ljudi imaju podjednako pravo i obaveze prema njoj.

Štetnost genetski modifikovanih kultura i pesticida koji se koriste uz njih i sijanje monokultura na velikim površinama smanjuje biodiverzitet područja i dodatno ugrožava već ugrožene vrste, poput pčela.

Iako Monsanto i druge korporacije agresivno promovišu i zagovaraju upotrebu GM hrane, sve više ljudi je svjesno opasnosti koju ona nosi. Kao rezultat povećanja svijesti i pritiska građana, 19 zemalja članica Evropske unije je 2015. godine zabranilo uzgajanje GM kultura na svojoj teritoriji.

U Bosni i Hercegovini još uvijek su zastupljeni mali poljoprivrednici koji proizvode hranu na tradicionalan ili konvencionalan način. Njihov način rada i života nalazi se na udaru sve prisutnijih biotehnoloških korporacija čiji proizvodi sve više nalaze put do naših polja. Veliku opasnost predstavljaju ne samo GM kulture koje se koriste za ishranu ljudi, nego i one za stočnu hranu, koje putem mesa i drugih životinjskih proizvoda dolaze i do našeg stola. Iako u Bosni i Hercegovini postoje zakoni o genetski modifikovanim organizmima, koji regulišu ovu oblast, povremene kontrole nalaze nelegalno zasijane GM kulture na našim poljima. Poljoprivredni proizvođači su pod pritiskom velikih korporacija i poljoprivrednih politika koji ih navode na korištenje GM kultura sadnjom monokultura i sve većim korištenjem zaštitnih sredstava u poljoprivredi.

 

U uslovima klimatskih promjena i velikih hidrometeoroloških ekstrema, organski uzgoj tradicionalnih kultura sa našeg prostora predstavlja alternativu u poljoprivrednoj proizvodnji. Jasnim odbijanjem GMO usjeva štitimo naše zdravlje, poljoprivrednike, biodiverzitet naše zemlje, ali i budućnost naše djece.